Brčanska pruga – kako je željeznički pravac postao ključ obrane Vinkovaca 1991. godine

Kako je željeznička pruga postala jedna od najvažnijih obrambenih linija istočne Slavonije

Dok se u Domovinskom ratu često govori o Vukovaru, Nuštru ili Bogdanovcima, jedan se naziv među braniteljima spominje gotovo instinktivno – brčanska pruga. Ona nije bila samo željeznički pravac. U jesen 1991. postala je crta razdvajanja života i smrti, posljednja prepreka prije Vinkovaca i jedan od simbola obrane istočne Slavonije.

Vinkovci – prometno srce Hrvatske

Nije slučajno što su upravo Vinkovci postali jedan od glavnih ciljeva velikosrpske agresije.

Grad je još prije rata bio najveće željezničko čvorište na prostoru tadašnje Jugoslavije. Iz njega su se granale pruge prema Zagrebu, Osijeku, Vukovaru, Beogradu, Županji i Brčkom. Svakodnevno su kroz kolodvor prolazili deseci tisuća putnika i golemi teretni promet, što je Vinkovce činilo jednim od najvažnijih logističkih središta države.

Onaj tko bi ovladao Vinkovcima, presjekao bi prometne veze između istoka i ostatka Hrvatske.

Zašto je pruga postala obrambena crta?

Početkom ljeta 1991. srpske pobunjeničke snage i JNA postupno zauzimaju položaje oko Mirkovaca, Markušice, Karadžićeva i drugih mjesta. Napadi na Cerić, Marince, Nuštar i Vinkovce postaju gotovo svakodnevni.

U takvim okolnostima željeznička infrastruktura više nije služila samo prometu. Nasipi, usjeci i pružni koridori pretvoreni su u prirodne zaklone i obrambene položaje. Branitelji su ih koristili za nadzor prilaza gradu, raspored pješaštva i otežavanje prodora oklopno-mehaniziranih snaga.

U braniteljskoj terminologiji upravo je taj prostor uz pravac prema Brčkom ostao zapamćen kao brčanska pruga.

Da je pruga pala...

Da je neprijatelj probio taj obrambeni pojas i spojio se s položajima oko Vinkovaca, posljedice bi bile dalekosežne.

Vinkovci bi se našli u gotovo potpunom okruženju. Time bi bila ozbiljno ugrožena i obrana Nuštra, a dodatno bi se otežala svaka pomoć Vukovaru. Upravo zato su hrvatske snage mjesecima vodile iscrpljujuće borbe kako bi zadržale kontrolu nad prilazima gradu.

Dokumentarni izvori o obrani istočne Slavonije ističu da su nakon pada Marinaca, Petrovaca, Bršadina i Cerića Vinkovci dovedeni u poluokruženje te da je obrana Nuštra postala presudna za opstanak grada i cijele istočne Slavonije.

Tko je branio taj prostor?

Obranu Vinkovaca nisu nosile samo gardijske brigade.

Na crtama obrane nalazili su se pripadnici:

• Policijske uprave Vinkovci,

• Zbora narodne garde,

• vinkovačke brigade HV-a,

• gardijske brigade "Kune",

• brojnih dragovoljačkih i pričuvnih postrojbi.

Posebno mjesto pripada 3. gardijskoj brigadi "Kune", ustrojenoj upravo u Vinkovcima 29. travnja 1991., koja je zajedno sa snagama MUP-a sudjelovala u uspostavi obrane Slavonije i Baranje te kasnije u obrani Vukovara i drugih ključnih bojišta.

Željeznica kao logistička arterija

Osim obrambene uloge, željeznički čvor imao je golem logistički značaj.

Dok god je dio mreže bio u funkciji, omogućavao je dopremu ljudi, streljiva, hrane i vojne opreme. Upravo zato je bio jedna od prvih meta topničkih napada i diverzija. Nakon izbijanja otvorenog rata promet na pojedinim pravcima postupno je prekinut, a pruga Vinkovci – Osijek potpuno je zatvorena 21. kolovoza 1991. zbog ratnih djelovanja i velikih razaranja.

Nevidljiva, ali presudna crta obrane

Kada se govori o obrani Vinkovaca, najčešće se spominju Nuštar, Cerić ili Vukovar. Međutim, branitelji koji su ondje ratovali dobro znaju da je i prostor uz tzv. brčansku prugu bio dio obrambenog sustava bez kojega bi grad bio znatno izloženiji neprijateljskom prodoru.

Možda se njezino ime rijetko nalazi u vojnim izvješćima, ali ostalo je duboko urezano u sjećanju ljudi koji su 1991. na tom prostoru držali položaje. Ponekad upravo takve, naizgled obične zemljopisne točke, postanu mjesta na kojima se odlučuje sudbina cijelog grada.