DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

Maestral 12. rujna 1995. donio oslobođenje Šipova i teške gubitke kod Ljuše

Petog dana operacije „Maestral“, 12. rujna 1995., hrvatske snage oslobodile su Šipovo i nastavile prodor prema Jajcu i Mrkonjić Gradu. Istoga dana kod Ljuše poginuli su stožerni brigadir Ante „Brada“ Šaškor i Dario Tomašević iz 1. hrvatskog gardijskog zdruga, dvojica od 55 hrvatskih branitelja poginulih tijekom operacije.

Maestral 12. rujna 1995. donio oslobođenje Šipova i teške gubitke kod Ljuše
Foto: arhiva PHB

Na današnji dan prije 31 godinu operacija „Maestral“ ušla je u novu fazu. Nakon prodora hrvatskih snaga preko planinskog prostora između Glamoča, Kupresa i Vitoroga, obrana Vojske Republike Srpske na šipovskom pravcu počela se raspadati. Operacijom je izravno zapovijedalo Zapovjedništvo Zbornog područja Split na čelu s general-pukovnikom Antom Gotovinom, a zapovjedno mjesto nalazilo se u Vrbi kod Glamoča. Hrvatski vojnik – Abeceda operacije Maestral

Na suprotnoj strani nalazile su se snage Vojske Republike Srpske, ponajprije postrojbe njezina 2. krajiškog korpusa. Hrvatski izvori operaciju opisuju kao nastavak završnih napadnih djelovanja HV-a i HVO-a kojima je nakon „Oluje“ neprijatelj potiskivan prema unutrašnjosti zapadne Bosne.

Tko je neposredno sudjelovao u oslobađanju Šipova

Na lijevom krilu napada prema Šipovu djelovali su 1. gardijska brigada HVO-a „Ante Bruno Bušić“, 60. gardijska diverzantska bojna „Ludvig Pavlović“, 22. diverzantski odred te Satnija taktičkih snajperista Glavnog stožera HV-a, kojom je zapovijedao satnik Draženko Pervan. Prema prikazu ratnog zapovjednika generala Stanka Sopte, te su snage 12. rujna u večernjim satima oslobodile Šipovo i nastavile djelovanje prema Trnovu i Majdanu.

Hrvatski vojnik u popisu hrvatskih snaga koje su sudjelovale u „Maestralu“ navodi i Izvidničko-diverzantsku satniju Glavnog stožera HV-a te Satniju taktičkih snajpera. Time se slika snaga na šipovskom pravcu dodatno proširuje u odnosu na sažete prikaze koji oslobođenje grada pripisuju samo „Bušićima“ i 60. gardijskoj diverzantskoj bojni.

Na širem prostoru istoga dana djelovali su i 2. gardijska brigada HVO-a, Specijalna policija MUP-a HR Herceg-Bosne, 1. hrvatski gardijski zdrug i 3. gardijska brigada HVO-a. Prema pregledu Udruge veterana Specijalne policije „Alfa“, 2. gardijska brigada, 22. diverzantski odred i specijalna policija ovladali su Ljušom i Kasumama, 1. hrvatski gardijski zdrug oslobodio je Čitluk i Gornje Volare, dok je 3. gardijska brigada HVO-a ovladala Gornjim Baraćima. Zbog snažnog otpora neprijateljskih tenkova u borbu su uvedeni i hrvatski borbeni helikopteri Mi-24. Udruga veterana SJP „Alfa“ – Operacija Maestral

Kod 81. gardijske bojne HV-a izvori nisu potpuno suglasni. Pojedini pregledi navode je među snagama uvedenima na šipovski pravac 12. rujna, ali povjesničar Davor Marijan, oslanjajući se na vojnu dokumentaciju, navodi da je bojna toga dana tek premještena prema području operacije te je u borbu ušla 13. rujna. Davor Marijan – Osnivanje i ratni put 81. gardijske bojne HV-a

Pogibija Šaškora i Tomaševića

Uspjeh na šipovskom pravcu plaćen je životima hrvatskih branitelja. Kod Ljuše su 12. rujna od eksplozije mine poginuli stožerni brigadir Ante „Brada“ Šaškor, zamjenik zapovjednika 1. hrvatskog gardijskog zdruga, i desetnik Dario Tomašević iz 3. padobranske bojne Zdruga. Više njihovih suboraca bilo je ranjeno.

U svih osam dana operacije „Maestral“ poginulo je 55 pripadnika hrvatskih snaga, 67 ih je teže, a 110 lakše ranjeno.

Sjećanje na tu operaciju čuva se i 2026. godine. Udruga veterana 7. gardijske brigade „Puma“ najavila je za 14. rujna u Varaždinu polaganje vijenaca, paljenje svijeća i misu povodom 31. obljetnice „Maestrala“, uz spomen osmorici pripadnika „Puma“ poginulih u operaciji. Udruga veterana 7. gardijske brigade „Puma“ – obilježavanje 31. obljetnice Maestrala

Oslobođenje Šipova pokazalo je koliko su se hrvatske snage do završne ratne godine organizacijski i borbeno promijenile. Na planinskom terenu protiv dobro utvrđene Vojske Republike Srpske uspjele su koordinirati gardijske, diverzantske, policijske i zrakoplovne snage te nastaviti napredovanje prema Jajcu. No kronologija 12. rujna nije potpuna bez imena Šaškora i Tomaševića, kao ni bez preciznog navođenja postrojbi koje su taj uspjeh stvarno izborile.

Više iz kategorije: DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

30 REZERVISTA JNA ODBILO JE RATOVATI: VOJVOĐANSKI MAĐARI PREDALI SE KOD VINKOVACA Top vijest

30 REZERVISTA JNA ODBILO JE RATOVATI: VOJVOĐANSKI MAĐARI PREDALI SE KOD VINKOVACA

Saznajte kako se 11. rujna 1991. godine 30 rezervista JNA, uglavnom vojvođanskih Mađara, predalo hrvatskoj policiji kod Vinkovaca, odbivši sudjelovati u ratu.

prije 16 h
JNA MIJENJA RAT PROTIV VUKOVARA: Što se na bojištu promijenilo sredinom rujna 1991.?

JNA MIJENJA RAT PROTIV VUKOVARA: Što se na bojištu promijenilo sredinom rujna 1991.?

Saznajte kako je blokada vojarni JNA u rujnu 1991. promijenila tijek Bitke za Vukovar. Detalji o koordiniranom napadu i novim ciljevima agresora.

prije 17 h
12. RUJNA 1991. – HRVATSKA DOBIVA RATNU MORNARICU

12. RUJNA 1991. – HRVATSKA DOBIVA RATNU MORNARICU

Na današnji dan 1991. Hrvatska je dobila svoju ratnu mornaricu. Pročitajte o ustroju HRM-a, ulozi admirala Svete Letice i izazovima u Domovinskom ratu.

prije 18 h
Dan kada su Vinkovci gorjeli, a golobradi heroji slomili oklopnu silu JNA

Dan kada su Vinkovci gorjeli, a golobradi heroji slomili oklopnu silu JNA

Jugoslavenska narodna armija (JNA) i paravojne formacije izvele su, u predvečerje 12. rujna 1991. godine, nezapamćen i razoran topnički napad na Vinkovc...

prije 18 h
12. rujna 1991. Vinkovci – srpski agresor ispalio na grad i okolicu stotine projektila Top vijest

12. rujna 1991. Vinkovci – srpski agresor ispalio na grad i okolicu stotine projektila

Saznajte o strašnom bombardiranju Vinkovaca 12. rujna 1991. kada je srpski agresor ispalio stotine projektila. Detalji o razaranjima i obrani grada.

prije 19 h
Hrvatska 12. rujna 1991. krenula u razoružavanje JNA na vlastitom teritoriju

Hrvatska 12. rujna 1991. krenula u razoružavanje JNA na vlastitom teritoriju

Prije 35 godina Hrvatska je aktivirala plan blokade vojnih objekata JNA. Saznajte kako je zapovijed Franje Tuđmana 12. rujna 1991. omogućila razoružavanje i obranu.

prije 19 h
Sveto Letica 12. rujna 1991. stao na čelo Hrvatske ratne mornarice

Sveto Letica 12. rujna 1991. stao na čelo Hrvatske ratne mornarice

Na današnji dan 1991. Sveto Letica preuzeo je zapovijedanje HRM-om. Saznajte kako je formirana Hrvatska ratna mornarica u jeku Domovinskog rata i blokade JRM-a.

prije 19 h
Prije 35 godina slomljena obrana Hrvatske Kostajnice, dio branitelja krenuo u proboj prema Dubici

Prije 35 godina slomljena obrana Hrvatske Kostajnice, dio branitelja krenuo u proboj prema Dubici

Prisjećanje na 12. rujan 1991. i slom obrane Hrvatske Kostajnice. Dio branitelja i civila krenuo je u herojski proboj prema Hrvatskoj Dubici, izbjegavši zarobljavanje.

prije 20 h
11. RUJNA OTVOREN JE JUŽNI LIČKI PRAVAC

11. RUJNA OTVOREN JE JUŽNI LIČKI PRAVAC

Analiza 11. rujna 1991. i otvaranja južnog ličkog pravca. Saznajte kako je napad JNA presjekao Jadransku magistralu i utjecao na obranu Like u Domovinskom ratu.

prije 1 dana
11. RUJNA 1991. – JNA PRESJEKLA DALMACIJU: Pad Jasenica i Maslenice otvorio je put prema Masleničkom mostu

11. RUJNA 1991. – JNA PRESJEKLA DALMACIJU: Pad Jasenica i Maslenice otvorio je put prema Masleničkom mostu

Na današnji dan 1991. JNA je presjekla Dalmaciju zauzimanjem Jasenica i Maslenice, otvarajući put prema strateški važnom Masleničkom mostu. Ključni događaj Domovinskog rata.

prije 1 dana
JNA JE DOBILA 48 SATI – I ODBILA

JNA JE DOBILA 48 SATI – I ODBILA

Saznajte kako je 11. rujna 1991. JNA odbila zapovijed Stjepana Mesića o povratku u vojarne, što je dovelo do odluke o blokadi vojnih objekata u Hrvatskoj i eskalacije sukoba.

prije 1 dana

Prikazano 11 od 5477 članaka.