Hrvatska 12. rujna 1991. krenula u razoružavanje JNA na vlastitom teritoriju
Naredba za blokadu vojarni, skladišta i drugih objekata JNA nosi datum 12. rujna 1991., dok je njezina provedba diljem Hrvatske uslijedila 13. i 14. rujna, a na pojedinim mjestima sukobi i blokade trajali su već ranije. Trideset i pet godina poslije „Bitka za vojarne“ obilježava se nizom lokalnih programa jer je upravo iz tih objekata hrvatska obrana dobila velike količine prijeko potrebnog naoružanja.
Na današnji dan prije 35 godina hrvatsko je vodstvo aktiviralo plan opće blokade vojnih objekata Jugoslavenske narodne armije. Prema istraživanju Ivana Mihanovića, objavljenom u znanstvenom časopisu Polemos, predsjednik Franjo Tuđman 12. rujna 1991. izdao je zapovijed kojom je kriznim štabovima i zapovjedništvima hrvatskih postrojbi naloženo prekidanje opskrbe objekata JNA te njihovo aktivno i pasivno zaprečivanje. (hrcak.srce.hr)
Kod samog datuma postoji nijansa koju vrijedi sačuvati. Povjesničar Ivan Brigović navodi svjedočenje tadašnjeg ministra obrane Luke Bebića prema kojem je naredba nosila datum 12. rujna, ali ju je predsjednik Tuđman potpisao 13. rujna, nakon čega je poslana na teren. Zbog toga se u literaturi kao početak opće akcije pojavljuju 12., 13. i 14. rujna, ovisno govori li se o odluci, slanju zapovijedi ili stvarnom uspostavljanju blokada. (hrcak.srce.hr)
Hrvatski vojnik sažima događaj navodeći da je blokada vojarni počela na temelju Tuđmanove zapovijedi od 12. rujna te da je zarobljeno oružje omogućilo hrvatskim snagama da zaustave napredovanje JNA i srpskih snaga. U isto vrijeme dokumenti same JNA potvrđuju da su njezine postrojbe već iz vojnih objekata borbeno djelovale protiv MUP-a i ZNG-a. U Lici je, primjerice, postrojba JNA 10. i 11. rujna prema vlastitom izvješću ispalila oko 600 granata na hrvatske snage.
Od Varaždina i Križevaca do Osijeka i Dalmacije
Nije postojao jedan zajednički popis postrojbi koje su 12. rujna istodobno krenule u jednu operaciju. Blokada je provedena lokalno, pod vodstvom kriznih štabova, a nosili su je Zbor narodne garde, Ministarstvo unutarnjih poslova i Narodna zaštita, uz druge obrambene strukture.
U Osijeku su 106. brigada ZNG-a i Policijska uprava Osijek dobile zadaću oslobađanja vojnih objekata. Na području Daruvara u blokadi skladišta Doljani sudjelovali su policajci iz Daruvara, Đurđevca, Garešnice i Kutine, Specijalna policija iz Bjelovara, pričuvna satnija ZNG-a i pripadnici Narodne zaštite. (hrcak.srce.hr)
U Varaždinu su kasnije u borbama i blokadi sudjelovali pripadnici PU Varaždin, 104. brigade ZNG-a, Specijalne jedinice policije „Roda“, Narodne zaštite i Kriznog štaba Varaždin. Predajom 32. korpusa JNA 22. rujna hrvatske su snage došle do golemih količina naoružanja. MORH navodi da je Hrvatska tada u Varaždinu preuzela oko sedam puta više oružja nego što ga je do tada imala.
Slične su akcije provedene u Križevcima, Bjelovaru, Čakovcu, Virovitici, Zagrebu, Đakovu, Gospiću, Zadru, Šibeniku, Splitu i drugim mjestima. U Dalmaciji je blokada uključivala i luke Jugoslavenske ratne mornarice kako bi se ograničilo djelovanje njezinih brodova protiv hrvatske obale. (hrcak.srce.hr)
Oružje iz vojarni odlazilo je na bojišta
Najveći dobitak nije bio samo uklanjanje postrojbi JNA iz hrvatskih gradova. U skladištima i vojarnama nalazili su se tenkovi, oklopna vozila, topništvo, pješačko oružje, streljivo i oprema koju je hrvatska obrana očajnički trebala.
Samo je u Varaždinu, prema dokumentima 32. korpusa JNA koje je obradio časopis Strategos, u hrvatske ruke palo 74 tenka T-55, 71 oklopni transporter, tisuće pušaka te velika količina topništva i streljiva.
Trideset i petu obljetnicu tih događaja Hrvatska obilježava i 2026. godine. Ministarstvo hrvatskih branitelja jučer je u povodu Bitke za vojarne u Križevcima dodijelilo zahvalnice postrojbama koje su sudjelovale u oslobađanju tamošnjih vojnih objekata, među njima Odredu Narodne zaštite Križevci, ZNG-u Križevci, Policijskoj postaji Križevci i drugim obrambenim jedinicama. U Varaždinu se 16. rujna održava program posvećen 35. obljetnici oslobođenja grada od JNA.
Odluka iz rujna 1991. donesena je u trenutku kada je JNA već otvoreno borbeno djelovala protiv hrvatskih snaga i podupirala srpske pobunjeničke strukture. Hrvatski branitelji nisu imali usporediv arsenal. Blokada i preuzimanje vojnih objekata zato nisu bili pitanje prestiža, nego način da država koja se branila dođe do sredstava kojima će zaustaviti agresora. Upravo se u tome nalazi stvarna težina 12. rujna 1991. godine.
