Kojim će se redom obnavljati zgrade u Zagrebu oštećene u potresu

Danas će se održati prva sjednica Savjeta za obnovu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Riječ je o tijelu koje će obavljati savjetodavne i druge poslove vezane uz stručna pitanja u provedbi Zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu. Prvom sjednicom predsjedat će premijer Andrej Plenković. 

Željko Uhlir je pojasnio koja će točno biti uloga spomenutog Savjeta za obnovu.

- Stručni savjet, kao što mu ime govori, ima važnu ulogu. Sastavljen je od 20-ak predstavnika stručnih tijela, od komora koje sudjeluju u procesu gradnje do Pravnoga fakulteta, Instituta za povijest umjetnosti. Iz toga se vidi koliko je multidisciplinarno područje koje pokriva i Zakon o obnovi zgrada i tema o obnovi glavnoga grada nakon potresa. Dakle, svi oni koji mogu pomoći i doprinijeti da obnova bide što kvalitetnije obavljena, rekao je Uhlir.

Najavio je da će se na današnjoj sjednici savjeta temeljito raspraviti prijedlog Prvog programa mjera kojeg je Ministarstvo graditeljstva napisalo na preko 90 stranica i koji uređuje osnovne elemente pokretanja obnove u gradu Zagrebu. No to ne znači da će odmah krenuti natječaji i javni pozivi.

- Do natječaja će proći još određeno vrijeme jer treba poštovati demokratske procedure. Prvi program mjera će ići i u kratku javnu raspravu, mora proći mišljenja državnih tijela te zatim biti usvojen na Vladi. tek nakon toga će se ići na raspisivanje javnih natječaja, prvenstveno za projektante, dakle one koji prvi moraju izaći na teren i krenuti u izradu projektne dokumentacije i troškovnika, objasnio je.  

Najavio je i izradu liste prioriteta prilikom obnove.

- Određivanje prioriteta je jedan od složenih elemenata obnove. Potrebno je napraviti višeparametarsku analizu. Nije jednostavno odrediti u glavnome gradu što će se prvo krenuti obnavljati. Ne možemo po cijelom gradu istovremeno obnavljati zgrade. Prvo će se krenuti obnavljati zgrade koje su potrebne za šire građanstvo, a to su bolnice i škole. Zatim će se obnavljati one zgrade koje su više oštećene i koje treba više i brže obnoviti, i onda tako redom dalje, najavio je Uhlir.

Objasnio je i zašto je došlo do zastoja u isplati sredstava za hitnu sanaciju te najavio da će se ta mjera nastaviti i iduće godine.

Rekao je da je za obnovu planirano oko 40 milijardi kuna.

- To su ogromna sredstva. Mi smo to projicirali plastičnije da građanima bude vidljivije - u pitanju je iznos dovoljan za izgradnju desetak mostova Pelješac - kopno ili kompletna izgradnja autoceste. Dakle, u pitanju je velik zahvat za državu i u sredstvima participiraju i građani kako bi se što uspješnije odvijala ova obnova, kazao je Uhlir.

U potresu je oštećeno 25 000 zgrada, što javnih, što privatnih. Neuporabljivim ili privremeno neuporabljivim ih je proglašeno 6 000. Oko 1,5% oštećenih zgrada je javne namjene, a 98,5% su zgrade u privatnom vlasništvu. Procijenjena šteta od potresa iznosi 86 milijardi kuna, što je 60% godišnjeg državnog proračuna.

Dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić je rekao nije cilj vratiti zgrade u stanje od prije potresa već ih učiniti protupotresnima.

- Cijelo vrijeme se govori o načinu na koji će se provesti obnova i što će se dobiti nakon njezinog završetka. Cilj je dovesti zgradu u stanje da je ona sigurna za ljude koji u njoj stanuju, žive ili obavljaju neku djelatnost. Definirane su razine ovisno o tome o kojoj se zgradi govori - stambenim, zgradama, obiteljskim kućama ili zgradama javne namjene kao što su zdravstvene i obrazovne institucije tako da zgrada, ako se desi potres slične ili jače snage kako je predviđeno za područje Zagreba, može podnijeti takav potres, objasnio je prof. Lakušić.

Profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu akademik Mladen Obad Šćitaroci rekao je da ovo nije prvi potres u gradu Zagrebu.

- Prvi je bio 1880. i upravo obnova nakon tog snažnog potresa bila poticaj za jedan jaki urbani razvoj Zagreba. Upravo je nakon toga potresa rješavana obnova i nova izgradnja ali i cjelovitost sagledavanja razvoja grada. Sada smo u situaciji da ponovno možemo taj model na jedan suvremeni način primijeniti iako smo između dva potresa imali još jednu urbanizaciju grada - sredinom 20. stoljeća kada je grad proširen na Novi Zagreb. Sada smo u prilici da napravimo treći iskorak, dakle da promislimo urbanu modernizaciju Zagreba 21. stoljeća, što bi moglo biti provedivo sredinom ovog stoljeća, objasnio je Obad Šćitaroci.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama u Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubravko Ranilović objasnio je što se događa na tržištu nekretnina u zagrebačkom Donjem gradu nakon potresa.

- Situacija nije jednostavna, ali uopće ne možemo zaključiti je li došlo do pada cijena nekretnina jer je broj transakcija izuzetno mali. Tržište je gotovo zamrznuto. Vlasnici se iz različitih razloga ne odlučuju za prodaju, a kupci ne kupuju, vjerojatno čekaju da cijene padnu. Naravno da će se stvari radikalizirati u zimskim mjesecima kada će se morati početi donositi neke odluke. Također, promijenio se i pogled na vrijednost zgrada u Donjem gradu, istaknuo je dodavši kako ne vjeruje da će novi val državnih poticaja išta promijeniti po tom pitanju.