Užas u Slavoniji!! Lisice iskopale kosti žrtava Križnog puta
· 3 min čitanja
Mjesto na kojem su pronađene kosti bilo je pravac kojim je prije 73 godine, u travnju 1945., prolazila kolona oko 500 sudionika đakovačkog Križnog puta, a koja je bila pogubljena 20-ak kilometara dalje – u selu Ruševu,
Prema dojavi stanovništva koji u blizini obrađuju zemlju, kosti su sakupljene i predane u Policijsku postaju Đakovo. Da je policija zaprimila kosti potvrdila je i Policijska uprava osječko-baranjska
Dvije ljudske lubanje i veći broj kostiju pronađene su ovih dana u šumarku na prostoru između sela Slobodna Vlast, Ratkov Dol i Musić. Lokalno stanovništvo vjeruje da su ih na površinu izvukle životinje poput jazavaca i lisica, a lubanje je za kratko vrijeme prekrila mahovina.
Fotografija s lokacije
Izvor: Glas SlavonijeMjesto na kojem su pronađene kosti bilo je pravac kojim je prije 73 godine, u travnju 1945., prolazila kolona oko 500 sudionika đakovačkog Križnog puta, a koja je bila pogubljena 20-ak kilometara dalje – u selu Ruševu,
u požeškom kraju, no dio žrtava smaknut je usput ne stigavši tako u Ruševo. Postavlja se pitanje jesu li te kosti ostaci sudionika te kolone.
Lokacija je to uz koju se vezuje i toponim Gradina. U žrtvoslovnim udrugama koje se bave zločinima partizanskog, komunističkog terora i otkrivanjem masovnih grobnica njihovih žrtava, kažu kako je kolona đakovačkog Križnog puta za Ruševo 1945. prošla oko 800 metara od lokacije s pronađenim kostima.
– Teško je reći jesu li one povezane s tim događajem, no činjenica je, a i danas postoje živi svjedoci, da su ljudi iz kolone ubijani cijelim putem. Čovjek iz Selaca Đakovačkih, danas starac, a čiji je otac također žrtva ruševačkog pokolja, kaže kako su prve žrtve ubijene već kod Kondrića, sela na putu prema Ruševu. Jedna žena ispričala je kako je čovjek iz kolone ubijen i u Levanjskoj Varoši, kažu u žrtvoslovnim udrugama.
Lokalno stanovništvo ističe kako je tlo na prostoru gdje su pronađene kosti pjeskovito, tzv. bjeliš, pa da je kroz godine, kišama, vjetrom, raznesen sloj koji je pokrivao kosti, te da su jazavci i lisice samo dovršili posao, izvukavši lubanje i kosti na površinu. Žrtvoslovne udruge podsjećaju i na to da su žrtve masovnih egzekucija po ulasku partizana u Đakovo u pravilu pokapane vrlo plitko, već i na oko pola metra dubine, pa da je i to možda razlog što su se kosti pojavile na svjetlu dana.
Žrtvoslovne udruge podsjećaju i kako je u vremenu od 1942. do početka 1943. to bio prostor tzv. “partizanske države”. Bio je to prostor koji su kontrolirali partizani i tu dovodili i ubijali neistomišljenike, odnosno ljude s prostora koji nisu bili pod partizanskom kontrolom, kažu “žrtvoslovci”.
Povijest ovoga kraja nije bila turbulentna samo za vrijeme II. svjetskog rata. Levanjska Varoš još se 1244. godine spominje pod nazivom Nevna, a povijest toga kraja kasnije obilježava i dolazak Turaka. Predaja kaže da je Slobodna Vlast, a koja nastaje i kroz prošlost kroči pod drugim imenima, imala poseban svojevrsni protektorat, bila je posebna slobodna zona od turskih osvajača pa da joj otuda i današnji, nesvakidašnji naziv, prenosi Glas Slavonije. Bilo kako bilo, ovdje se odvijala bogata i turbulentna povijest ispisana perom i mačem, pobjednicima i poraženima koji su ostavili tu svoje kosti.
