Mađarski parlament odlučuje o prekidu mandata predsjednika Tamasa Sulyoka

Mađarski parlament u ponedjeljak i utorak raspravljat će i glasati o ustavnom amandmanu kojim bi prijevremeno završio mandat predsjednika Tamasa Sulyoka. Time bi se nastavila politička tranzicija započeta nakon što je u travnju okončana šesnaestogodišnja vladavina Viktora Orbana.

Predloženim amandmanom određeno je da Sulyoku, koji dužnost predsjednika obnaša od ožujka 2024. godine, mandat završi dan nakon stupanja ustavne promjene na snagu. Parlament bi nakon toga u roku od 30 dana morao izabrati novog predsjednika države, a njegov mandat ne bi mogao trajati dulje od pet godina.

Usvajanje amandmana smatra se gotovo izvjesnim jer stranka Tisza premijera Petera Magyara ima stabilnu dvotrećinsku većinu u parlamentu.

Magyar je ustavnu promjenu najavio kao dio onoga što naziva „Operacijom čišćenja“. Pritom je poručio da „obnova Mađarske ne može početi dok je najviši državni dužnosnik ista osoba koja je sudjelovala u rušenju republike“.

Sulyoka je nazvao „Orbanovom marionetom“, uz tvrdnju da predsjednik nije uspio očuvati povjerenje društva ni ostvariti nacionalno jedinstvo.

Predsjednik osporava predloženu smjenu

Tamas Sulyok odbija podnijeti ostavku. U priopćenju objavljenom u četvrtak upozorio je da predloženi amandman „vodi koncentraciji moći umjesto podjeli vlasti, i samovolji umjesto obnovi vladavine prava“.

Prema njegovim riječima, predsjednik izabran na takav način postao bi „zarobljenik političke većine koja ga je izabrala“ jer bi mogao biti smijenjen svaki put kada njegov mandat više ne bi odgovarao ciljevima vladajuće većine.

Sulyok je ranije u razgovoru za poljski konzervativni tjednik Do Rzeczy rekao da je riječ o amandmanu koji je „zakon skrojen za konkretnu osobu, njega, i ni na koji način nije u skladu s vladavinom prava“.

Predsjednik je Venecijanskoj komisiji predao opsežan podnesak u kojem je postavio pitanja o usklađenosti predloženog amandmana s europskim ustavnim standardima.

Izaslanstvo Komisije, koje je predvodila njezina predsjednica Marta Cartabia, boravilo je 2. srpnja u Budimpešti. Zahtjev se razmatra po hitnom postupku, ali je vlada unatoč tome ubrzala parlamentarnu proceduru i nije pričekala mišljenje Komisije.

Fidesz organizirao prosvjed u Budimpešti

Fidesz je ispred predsjedničke palače u Budimpešti organizirao prosvjed podrške Tamasu Sulyoku pod sloganom „Zaustavimo tiraniju“. Prosvjed je snažno promovirao i Viktor Orban na društvenim mrežama, a okupilo se nekoliko tisuća ljudi.

Orban nije sudjelovao na prosvjedu. Glavni govornik bio je bivši predsjednik Mađarske i njegov nekadašnji stranački kolega Janos Ader.

Ader je rekao da predloženi amandman znači „uništenje mađarske vladavine prava“. Upozorio je i da „neće dovesti do pravne sigurnosti, nego do anarhije – nakon ovoga bi se svakome u Mađarskoj moglo dogoditi bilo što, u bilo kojem trenutku“.

Šef kluba zastupnika Fidesza Gergely Gulyas izjavio je da prijedlog znači „kraj ustavne demokracije i početak samovoljne vlasti u Mađarskoj“.

Podsjetio je da je ovo šesti put od pada komunizma da jedna stranka ima dvotrećinsku parlamentarnu većinu, ali da dosad nijedna nije pokušala smijeniti predsjednika države ni predsjednika ustavnog suda.

Najavljena potpuna revizija ustava

Politolog Zoltan Kiszelly iz instituta Szazadveg upozorio je da bi Mađarska već do Božića mogla dobiti potpuno novi ustav ako proces cjelovite ustavne revizije, koji je vlada najavila za jesen, bude proveden brzo.

Prema njegovoj ocjeni, odredbe koje uređuju mandat novog prijelaznog predsjednika ostavljaju mogućnost promjene sadašnjeg sustava prema polupredsjedničkom ili predsjedničkom modelu.

Isti paket ustavnih promjena određuje dobnu granicu od 70 godina za suce ustavnog suda. Zbog te bi odredbe dužnost moralo napustiti četvero sudaca bliskih bivšem režimu, među kojima je i predsjednik suda Peter Polt.

Paket također ograničava zastupnički mandat na 12 godina. Nastavlja se na amandman donesen u svibnju kojim je obnašanje dužnosti premijera ograničeno na osam godina, odnosno na dva mandata.

Tom je odredbom onemogućen povratak Viktora Orbana na mjesto premijera, ali isto ograničenje vrijedi i za Petera Magyara.

Human Rights Watch upozorio je da se ustavne promjene donose prebrzo i bez poštivanja odgovarajućih pravnih postupaka.

Magyar predložene mjere opisuje kao nužno „čišćenje države“ i korak prema vraćanju povjerenja u neovisne institucije. Prema njegovim riječima, te su institucije godinama bile popunjavane isključivo Orbanovim lojalistima.