VIJESTI Najčitanije

Apel Vladi RH: ‘Zahtijevamo da se Rusima koji odbijaju ratovati u Ukrajini omogući pristup sustavu azila‘

Apel Vladi RH: ‘Zahtijevamo da se Rusima koji odbijaju ratovati u Ukrajini omogući pristup sustavu azila‘

Više organizacija civilnog društva - Antifašistička liga, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta, Centar za mirovne studije, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, I. gimnazija Zagreb, Žene u crnom, Srbija i pojedinci - od Vesne Teršelić, Rade Šerbedžije, Nenada Puhovskog, Dražena Lalića, Olge Kavran, Rade Borić, Lovorke Šošić, Borisa Pavelića, Jadranke Brnčić te niz drugih upućuju Vladi javni apel kojim se od Hrvatske i EU traži davanje azila ruskim dezerterima.

Apelom koji iz dana u dan ima sve više potpisnika zahtijeva se davanje zaštite osobama koje se suprotstavljaju ruskoj agresiji na Ukrajinu i ne žele sudjelovati u Putinovu ratu.

- Mi, nižepotpisani građani i organizacije, zahtijevamo od hrvatske Vlade da građanima Rusije koji odbijaju ratovati u Ukrajini omogući pristup sustavu azila i, sukladno zakonskim i međunarodnim obvezama, odobri međunarodnu zaštitu svim ruskim dezerterima - uvodno se ističe u apelu.

Dalje se kaže kako je ruski proturatni pokret vrijedan je divljenja.

- Prosvjedi traju već godinama, još od početka ruske agresije na Ukrajinu 2014. godine. Rusi prosvjeduju protiv rata, riskirajući slobodu, pa čak i vlastite živote. Nakon što je Vladimir Putin 21. rujna proglasio mobilizaciju tristo tisuća vojnih obveznika, diljem zemlje izbili su prosvjedi u kojima je uhićeno, procjenjuje se, više od 1500 ljudi. Prema izvještajima medija, mnogi od tih ljudi poslani su izravno na ukrajinska ratišta - podsjeća se u apelu.

Zemlje članice EU, pa tako i Hrvatska, smatraju potpisnici, imaju moralnu obvezu zaštititi sve protivnike Putinove politike u Rusiji.

- Posve su jasne i pravne obveze članica EU da pruže međunarodnu zaštitu svakome kome bi povratkom u zemlju prijetio progon, mučenje ili smrt, a to se odnosi i na sve one koji izbjegavaju prisilnu mobilizaciju u ovom okrutnom ratu. Stoga je ljudski i pravno potpuno jasno što Hrvatska i Europa trebaju napraviti: bjeguncima od Putinove mobilizacije ponuditi azil i zaštitu - stoji u apelu koji se dijeli društvenim mrežama.

Navodi se i kako Hrvatska ima i dodatne razloge da pomogne tim ljudima.

- Širokogrudno je otvorila vrata izbjeglicama iz Ukrajine, što pozdravljamo, uz uvjerenje da istu dobrodošlicu zaslužuju i ruski dezerteri. Hrvatska treba njegovati i povijesno sjećanje na dezertere iz JNA i srpskih vojski, njih više desetaka tisuća, koji su u ratovima devedesetih odbili ratovati u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu i izložili se represiji bježeći od mobilizacije. Prema podacima nevladine organizacije za ljudska prava Žene u crnom iz Srbije, samo 1991. iz Srbije je od rata pobjeglo sto tisuća mladića. Protiv deset tisuća njih vlasti su pokrenule kaznene postupke - ukazuje se Vladi u apelu.

Uz konstataciju kako je interesu svih da se rat u Ukrajini završi što prije, navodi se kako uz svu postojeću pomoć Ukrajini i Ukrajincima, ostvarenju tog cilja potpomogla bi i međunarodna zaštita Hrvatske i EU ruskim dezerterima.

- Stoga od hrvatske Vlade tražimo da im omogući pristup sustavu međunarodne zaštite, a na zastupnike u Europskom parlamentu, naročito na veterana obrane Vukovara Predraga Matića Freda, apeliramo da u EP podnesu rezoluciju o pomoći članica EU bjeguncima iz Putinove vojske - traži se u apelu.

Sugovornik blizak Vladi koji je dobro upućen u temu azila navodi da se politika azila usklađuje na razini EU te da se o ovome vode razgovori kao i po nekim drugim pitanjima.

- Nema jedinstvenog stava jer imamo one koji bi potpuno zatvorili granice, do onih koji bi otvorili granice za one koji misle pobjeći i izbjeći mobilizaciju. Procjenjujem da će se teško oko toga postići nekakav dogovor - kaže naš sugovornik uz napomenu kako Hrvatska ipak nije suočena s velikim priljevom građana Rusije koji bježe od rata, a pojedinci koji dolaze u Hrvatsku kako bi tu našli sigurnost ionako se mogu nastaniti kod nas.

Hrvatski europarlamentarac Predrag Fred Matić kaže da je apel jedna od ideja koja bi se mogla razmotriti.

- To bi bila još jedna vrsta pritiska na rusku vlast. Mislim da, osim Hrvatske, EU treba na takav način reagirati. Ako prihvaćamo ukrajinske izbjeglice, zašto ne i ruske dezertere, tim prije jer se tako slabi Putina - kaže Matić dodajući kako treba vidjeti koji su mogući modeli. Rekao je da će razgovarati s kolegama i vidjeti kakve su mogućnosti da se davanje azila ruskim dezerterima pokrene u Europskom parlamentu.

- Na prvu je ovo odlična ideja - zaključio je Fred Matić.

Izvor:jutarnji.hr/Foto:AFP

#azil #apel #dezerteri #Rusija #rat u Ukrajini

Više iz kategorije: VIJESTI

Nužan projekt Zagreb kupuje zemljište za cestu do Jarunskog mosta, građani spremaju prosvjed

Nužan projekt Zagreb kupuje zemljište za cestu do Jarunskog mosta, građani spremaju prosvjed

Dok građanska inicijativa 'RSC Jarun je naš!' priprema prosvjed zbog trase Jarunskog mosta, Grad Zagreb nastavlja pripreme za pristupnu cestu. Na dnevno...

prije 8 h
Prekrajanje svijeta Nova Jalta na pomolu? Tri svjetska moćnika mogla bi prekrojiti globalni poredak

Prekrajanje svijeta Nova Jalta na pomolu? Tri svjetska moćnika mogla bi prekrojiti globalni poredak

Američki predsjednik Donald Trump, ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski čelnik Xi Jinping trebali bi se sljedećeg tjedna sastati u Kini, a njihov...

prije 9 h
Reakcije ne staju HUBOL se oglasio zbog Zadravec i pobune u Vinogradskoj: 'Javne bolnice nisu politički plijen'

Reakcije ne staju HUBOL se oglasio zbog Zadravec i pobune u Vinogradskoj: 'Javne bolnice nisu politički plijen'

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) pružila je bezrezervnu podršku radiolozima KBC-a Sestre milosrdnice koji upozoravaju na probleme u organizac...

prije 9 h
VUKOVAR, 14. STUDENOGA 1991.: prodor prema središtu grada

VUKOVAR, 14. STUDENOGA 1991.: prodor prema središtu grada

Četrnaestoga studenoga 1991. snage JNA i pridružene srpske postrojbe nastavile su prodor prema središtu Vukovara. Nakon što je veza između Vukovara i Bo...

prije 9 h
SISAK, 14. STUDENOGA 1991.: topnički napad i požar u Rafineriji

SISAK, 14. STUDENOGA 1991.: topnički napad i požar u Rafineriji

HINA je izvijestila o paljbi na SisakHINA-in arhiv bilježi jutarnju vijest objavljenu u 7:46 pod naslovom „Topnička i artiljerijska paljba na Sisak i ok...

prije 9 h
Digitalna kava – Život digitalnog doba

Digitalna kava – Život digitalnog doba

Radionicu je vodio Željko Tomašić, predsjednik Zajednice BRANITELJI ZAJEDNO, koji je sudionike upoznao s mogućnostima digitalnih tehnologija i njihovom...

prije 9 h
ZAGREBAČKI VELESAJAM 117 GODINA PONOSA, USPOMENA, RADA I ZAJEDNIŠTVA!

ZAGREBAČKI VELESAJAM 117 GODINA PONOSA, USPOMENA, RADA I ZAJEDNIŠTVA!

Postoje mjesta koja nisu samo prostor, zgrade, paviljoni i radna mjesta. Postoje mjesta koja imaju dušu. Mjesta koja čuvaju uspomene, povezuju generacij...

prije 9 h
POVRATAK BRANITELJA NA SRĐ: skupina od dvanaest branitelja vratila se u tvrđavu Imperial

POVRATAK BRANITELJA NA SRĐ: skupina od dvanaest branitelja vratila se u tvrđavu Imperial

U poslijepodnevnim satima 14. studenoga 1991. skupina od dvanaest hrvatskih branitelja vratila se na Srđ i ponovno zauzela položaj u tvrđavi Imperial. N...

prije 10 h
DUBROVNIK, 14. STUDENOGA 1991.: brodom „Slavija” evakuirano je više od 4000 ljudi

DUBROVNIK, 14. STUDENOGA 1991.: brodom „Slavija” evakuirano je više od 4000 ljudi

Isplovljenje iz luke koja je još gorjelaU četvrtak, 14. studenoga 1991., u 13:45 iz Gruža je isplovila „Slavija”. Grad je iza sebe imao najrazornije nap...

prije 10 h
14. studenoga 1991. Zdenko Horvat – preplavljen osjećajima vukovarski junak govori o posljednjim danima Vukovara Najčitanije

14. studenoga 1991. Zdenko Horvat – preplavljen osjećajima vukovarski junak govori o posljednjim danima Vukovara

„Vjerujem da ga je tukao, kao što su ga svi ostali tukli. Čuo sam da su ga šest dana tukli, sedmi su ga dan ubili i bacili kraj ceste, tu na Vinkovačkoj...

prije 10 h
44 DJECE U OPKOLJENOJ VUKOVARSKOJ BOLNICI: apeli za evakuaciju, posljednji dani obrane i sudbine najmlađih

44 DJECE U OPKOLJENOJ VUKOVARSKOJ BOLNICI: apeli za evakuaciju, posljednji dani obrane i sudbine najmlađih

Četrnaestoga studenoga 1991., u posljednjem tjednu obrane Vukovara, u skloništu vukovarske bolnice nalazilo se 44 djece za koju se tražila hitna evakuac...

prije 10 h
„DAVID PROTIV GOLIJATA” PRIKAZAN U VUKOVARU: 24 SVJEDOČENJA O OBRANI GRADA

„DAVID PROTIV GOLIJATA” PRIKAZAN U VUKOVARU: 24 SVJEDOČENJA O OBRANI GRADA

Snimka s projekcije filma u Vukovaru. Foto: Mihaela Stanić/HRV.hr.U Rodnoj kući Lavoslava Ružičke u Vukovaru 13. studenoga održana je projekcija filma „...

prije 11 h

Prikazano 12 od 111057 članaka.