Apsurdno: HEP zbog suše uz pomoć kredita u inozemstvu kupuje skupi plin, Ina je domaći prodavala ispod cijene
Ekstremna suša ispraznila akumulacije i smanjila proizvodnju hidroelektrana
Hrvatske hidrocentrale proizvele su u lipnju ove godine gotovo 20 posto manje električne energije nego u istom mjesecu 2021. godine, podatak je to iz nedavne objave o energetskim pokazateljima Državnog zavoda za statistiku.
Istovremeno je u lipnju proizvodnja u termoelektranama s fosilnim gorivima porasla za 43 posto, dok je u svibnju bila veća za čak 180 posto.
Pokazatelji što ih je objavio DZS sugeriraju da je zbog smanjene proizvodnje u hidrocentralama HEP u proteklim mjesecima morao proizvoditi više električne energije u svojim termoelektranama, a to onda, s obzirom na to koliko su porasle cijene fosilnih goriva na svjetskom tržištu, znači i skuplju proizvodnju struje.
Premijer Andrej Plenković nedavno je pak istaknuo da građani vjerojatno nisu svjesni da je cijena električne energije koju plaćaju HEP-u tek desetina od trenutne cijene na tržištu.
Na HEP je prebačen i najveći teret popunjavanja skladišta prirodnim plinom prije početka ogrjevne sezone.
Tako HEP kreditima koje je podigao uz odobrenje Vlade nabavlja na međunarodnom tržištu plin po visokim cijenama. Za to vrijeme cure detalji Uskokove istrage koji sugeriraju da je Ina prirodni plin proizveden u Hrvatskoj prodavala ispod tržišnih cijena malom domaćem poduzeću koje ga onda prodaje inozemnoj kompaniji po znatno višim cijenama.
I dok je u HEP-u država dominantan vlasnik, u Ini je drugi najveći suvlasnik s udjelom većim od 44 posto. Teret energetske krize država uglavnom prebacuje na HEP, iako u sadašnjoj situaciji nisu zanemarive količine prirodnog plina i nafte koje proizvodi Ina i koje bi, da država u toj kompaniji ima prevladavajući utjecaj, sigurno pridonijele tome da i građani i gospodarstvo lakše podnesu teret krize.
Udar na poslovanje
Iako iz HEP-a nisu detaljno odgovorili na sva naša pitanja oko korištenja različitih energenta za proizvodnju električne energije, i oni ističu da manjak proizvodnje u hidroelektranama nadoknađuju povećanim angažmanom termoelektrana i većim uvozom, što napominju iz te kompanije »predstavlja veliki udar na poslovanje«.
– Energente za rad svojih termoelektrana HEP nabavlja na globalnom tržištu. U posljednje dvije godine nabavna cijena plina povećala se 3.000 posto, a ugljena 600 posto, dok je 250 posto povećani trošak nabave emisijskih jedinica CO2. U istom razdoblju cijena uvozne električne energije za HEP porasla je više od 1.600 posto, poručuju iz HEP-a.
Jasno je da bi se s deseterostruko povećanim troškovima nabave plina i struje na međunarodnom tržištu HEP puno lakše nosio sa zadacima koje mu je dala Vlada da mu u ovoj godini nije pala proizvodnja u hidrocentralama.
Uz to, tržište emisijskih jedinica koje je formirala Europska unija, kako bi i tom dodatnom naknadom motivirala proizvođače da prelaze na proizvodnju koja ispušta manje CO2 u okoliš, na kraju se pretvorilo u burzu na kojoj tim jedinicama trguju špekulanti koji uopće nisu proizvođači i time podižu cijene.
Još je to jedan dodatni trošak za HEP, ali i zarada za državu koja i taj novac koristi za borbu protiv energetskog siromaštva.
Lani je HEP imao raspoloživo 20,2 TWH električne energije, a u to, napominju iz te kompanije, ulazi i energija koju su isporučili svojim kupcima na inozemnom tržištu.
Od tih 20,2 TWh HEP je 68 posto priskrbio iz vlastite proizvodnje uključujući i NE Krško. Gotovo polovicu proizvodnje činile su hidroelektrane.
Oko 32 posto raspoložive električne energije HEP je kupio, ali naglašavaju da sva ta nabava nije stigla iz uvoza, koji je činio tek 20 posto ukupnih potreba HEP grupe.
Ostalo je bio otkup domaće proizvodnje iz obnovljivih izvora u sustavu poticaja, nabava od trgovaca u Hrvatskoj i nabava od drugih proizvođača u Hrvatskoj.
Najveća suša
Takva povoljna struktura, objašnjavaju iz HEP-a, nije se nastavila u dosadašnjem dijelu 2022. godine, prvenstveno zbog nepovoljnih hidroloških okolnosti.
– Za sušu koja je pogodila čitavu Europu, pa tako i Hrvatsku, procjenjuje se da je najveća u zadnjih 500 godina. Zbog suše su smanjeni dotoci vode u akumulacije pa hidroelektrane rade sa smanjenim kapacitetom.
Zato se većina električne energije proizvodi skupim energentima. Stoga je energetska vrijednost dotoka vode u prvih sedam mjeseci 2022. bila 37 posto manja od planirane, navode iz HEP-a.
Poručuju da sve potrebne energente za proizvodnju električne energije, kao i preostale potrebne količine električne energije, kontinuirano nabavlja na tržištu, iz više međunarodnih izvora.
Uz to, s ciljem sigurne opskrbe energijom svih svojih kupaca, kontinuirano održavaju visoku pogonsku spremnost i optimiraju rad elektrana.
– Ne očekujemo probleme u opskrbi potrošača električnom energijom te toplinskom energijom i plinom tijekom naredne sezone grijanja, poručuju iz HEP-a.
Ta će sigurnost opskrbe, ali i administrativno određene cijene za krajnje potrošače, imati velik utjecaj na poslovanje HEP-a i njegove buduće investicije i u Vladi bi već sada morali razmišljati o tome kako pomoći toj kompaniji od koje očekuju da podnese teret krize.
Nije to prvi put da je HEP podmetnuo leđa, ali svaka naknadna pomoć države u javnosti je, i kod građana i poslovne zajednice, izazivala nezadovoljstvo jer se brzo zaboravljalo da je HEP bio glavna poluga za borbu protiv divljanja cijena.
Unutarnje rezerve
U Vladi su i dosad teret energetske krize dobrim dijelom prelijevali na HEP, a očekuju to i u budućnosti. Tako je poskupljenje struje za kućanstva od 1. travnja za manje od deset posto Vlada objasnila time da će ta nacionalna kompanija pronaći unutarnje rezerve.
Vaučeri od 400 kuna mjesečno koje država odobrava za socijalno ugrožene kupce električne energije i plina financiraju se iz solidarne naknade koju plaćaju opskrbljivači, a upravo je HEP dosad uplatio najveći dio, više od 90 posto te naknade, koja državi služi za borbu protiv energetskog siromaštva.
