Bolje biti „balerina“ nego istinska akademska veličina!

U hrvatskim medijima, od kojih je jedan dio i „takozvanih“, bolje je biti neka „balerina“ koja svaki drugi dan nosi novu haljinu ili torbicu, ili pak svako malo vodi se za ruku s nekim „novim“,  nego – znanstvenik. Naime, ako si „balerina“, a još k tome i ne voliš državu u kojoj živiš, onda je to pun  pogodak, i za nju i za one koji žive od senzacija i tračeva.

Evo, primjera radi, kad ste vidjeli ili pročitali neku reportažu o nekom istaknutom hrvatskom branitelju ili stradalniku? Nije istina da se o njima ne piše i da ih se ne „slika“, ali samo pod uvjetom – ako su  optuženi za nešto, pa makar to bilo i prelazak preko crvenog na zebri.

Da nema dva-tri portala i jedne lokalne tv emisije,  o iznimnom radu hrvatskog redatelja Jakova Sedlara ne bi saznali ništa, ili samo negativnosti iz pera malih i jadnih „veličina“.

Ili, kad je dopisnica HRT-a iz SAD-a Branka Slavica napravila i prikazala neku reportažu o nekom uspješnom Hrvatu u Americi? Najveći joj je „domet“ izvještavati (čitati s „blesimetra“) ispred ograde Bijele kuće u Washingtonu!

Tako je i s nizom drugih hrvatskih književnika, umjetnika, pa i političara koji nisu na „pravoj strani“… Nema ih pa ih – nema.

Pravi primjer marginaliziranja, prešućivanja i trpanja pod tepih je „lik i djelo“ hrvatskog akademika Josipa Pečarića. On može svaki puta kad mu mediji nešto objave otvoriti bocu šampanjca, jer to je tako rijetko da rjeđe ne može biti.

Mnogi će se vjerojatno zapitati: što je kriv? Pa, kriv je (da se malo našalimo) što je živ!

A evo i tko je akademik Pečarić, pa sami prosudite  zašto su hrvatski mediji puni raznih „balerina“ sa skupim torbicama i malim četveronožnim ljubimcima, a ne i Hrvata koji su svjetski poznati i uvažavani…

Dakle, akademik Josip Pečarić rođen je 2. rujna 1948. godine u Kotoru. Tamo je završio osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, a 1972. diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu s radom iz područja nuklearne fizike. Na istom fakultetu je i magistrirao 1975. godine, a 1982. obranio doktorsku disertaciju iz područja matematike s naslovom Jensenove i srodne nejednakosti.

Nakon završenog studija radio je u Geomagnetskom institutu kod Grocke te od 1977. kao asistent fizike na Građevinskom fakultetu u Beogradu. Godine 1987. se s obitelji preselio u Zagreb te zaposlio na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao izvanredni profesor matematike. Od 1990. radi kao redoviti profesor na istom fakultetu, od 1996. kao redoviti profesor u trajnom zvanju. Umirovljen je 2018. Od 1002. je član suradnik, a od  2000. godine je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, od 2016. inostrani je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.

Za doprinos u znanosti je 1996. godine dobio Državnu nagradu za znanost (prirodne znanosti), te je 1999. odlikovan ordenom Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.

Akademik Josip Pečarić je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u području matematičkih nejednakosti. Jedan je od najproduktivnijih svjetskih matematičara s više od 1300 objavljenih ili prihvaćenih za tisak radova u matematičkim časopisima. Također je i najcitiraniji hrvatski matematičar, a ima preko 230 suradnika iz zemlje i svijeta (na svjetskim bazama ima: Google Scholar: citata: 13035, H-index: 42; MathSciNet: publikacija: 1332, citata: 6234, H-index: 25; Scopus: publikacija: 779, citata: 6507, H-index: 34; WoS: publikacija: 789, citata: 6043, H-index: 32).

Prema istraživanjima sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji (SAD) Pečarić je po broju objavljenih radova na 2537. mjestu njihove liste od 160,000 svjetskih znanstvenika, a prvi iz RH je 7146.

Osim velikog broja članaka u međunarodnim matematičkim časopisima, autor je ili koautor 40 monografija.

Godine 1998. pokrenuo je međunarodni znanstveni časopis „Mathematical Inequalities and Applications” (izdavač Element, Zagreb), koji je već nakon dvije godine izlaženja uvršten na Scientific Citation Index Expanded (SCIE). Taj časopis je postao prvi hrvatski matematički časopis na SCIE listi i danas je Q2 časopis a bio je i Q1 dok je na Scopusu Q1 časopis. Kasnije je pokrenuo još dva časopisa – „Journal of Mathematical Inequalities“ (danas je također Q2 a bio je i Q1 časopis) i „Operators and Matrices“ – koji su i na CC listi i na SCIE listi. Na listi najboljih hrvatskih znanstvenih časopisa (prema bazi Scopus) sva tri časopisa su visoke plasirani (ova dva Q1/Q2 su prvi i peti). Pokrenuo je i časopis „Fractional Differential Calculus“ koji je od ove godine na Scopusu. Glavni urednik je i novog časopisa „Pakistan Journal of Mathematical Sciences“.

Osim toga, član je uredništava ili recenzent brojnih međunarodnih časopisa. Kao pozvani ili plenarni predavač akademik Josip Pečarić je održao mnoga predavanja na međunarodnim konferencijama, a povodom njegovog 60-og rođendana je 2008. godine u Trogiru održana međunarodna konferencija „Mathematical Inequalities and Applications 2008“. Tu konferenciju su slijedile konferencije u  Lahoreu, Pakistan, March 7-13, 2010., Pakistan, Jinju, South Korea, July 25-29, 2012, u Trogiru (22.-26. lipnja) povodom objavljivanja više od 1000 njegovih znanstvenih matematičkih radova, u Mostaru 2015, 11-15, 2015. i u Zagrebu 2018. povodom njegovog 70-og rođendana..

Zbog iznimnih  zasluga u matematici, akademiku Pečariću je posvećen jedan broj časopisa „Banach Journal of Mathematical Analysis“, Vol. 2, No.2 (2008). Riječ je o međunarodnom znanstvenom časopisu koji je na SCIE i CC listi, a u tom posebnom broju članke su objavili i posvetili ih akademiku Pečariću mnogobrojni svjetski matematičari. Intervju koji je tamo objavljen (str. 163-170) objavljen je i na kineskom u časopisu Mathematics 3 (2012), 245-249. Nekim Pečarićevim istraživanjima (inače citiranih i u časopisu “Nature”, a s P.T. Landsbergom objavio je članak u časopisu Phys. Rev., A35 (1987), 4397–4403.) posvećen je i članak "Accentuate the negative", Math. Bohem. 134 (2009), no. 4, 427-446. kojeg je napisao Peter Bullen, profesor emeritus sa Sveučilišta u Vancouveru.

Akademik Pečarić poznat je i po svom publicističkom radu. Objavio je i 135 publicističkih knjiga!

Malo ili koga sve to skupa uopće zanima?

Mladen Pavković