Bosanci nas zasuli optužnicama, a pazite koliko je Hrvatska potrošila na izbjeglice svakog dana

NEZAHVALNO

Na svečanoj akademiji povodom Dana Oružanih snaga hrvatski predsjednik Zoran Milanović prvi je javnosti otkrio kako su iz susjedne Bosne i Hercegovine ponovno stigle optužnice i to protiv najviših hrvatskih ratnih zapovjednika.

Da su optužnice stigle još 02. svibnja, naknadno su potvrdili još neki od sugovornika poput ministra obrane Ivana Anušića i generala Ljube Ćesić Rojsa.

Detalja o samim optužnicama za sada još nema, ali se pouzdano zna kako je riječ o optužbama protiv ratnog zapovjednika, generala Đure Matuzovića, zbog zapovjedne odgovornosti za ratna događanja u Bosanskoj Posavini, te da BiH tužiteljstvo sumnja u Vinka Štefaneka, Damira Krstičevića, Stanka Soptu, Miju Jelića i Mate Laušića koji je preminuo prije nekoliko dana.

Muslimani su i u ratu tvrdili da RH “zarađuje” na humanitarnoj pomoći

Zbog optužnica koje su podignute nakon trideset godina, u našoj zemlji je došlo do iznimno žestokih reakcija, osobito od sudionika Domovinskog rata koji nisu zaboravili u kolikoj mjeri je Hrvatska pomagala Bosni i Hercegovini. Anušić je ljutito podsjetio kako je HV imao pozitivnu ulogu u BIH.

“Oslobodili su BIH i kome to nije jasno, taj falsificira povijest”, kazao je hrvatski ministar obrane i hrvatski branitelj, a ništa ravnodušniji nije bio niti Rojs koji je podsjetio na činjenicu da Hrvatska pomaže Bosni i Hercegovini ulazak u NATO i EU, a ovoj je zemlji još konkretnije pomagala tijekom ratnih godina.

Hrvoje Šarinić koji je 1993. godine bio premijer, u to je doba objavio kako je samo do tog perioda Hrvatska prihvatila 366.971 izbjeglica iz BiH: “Daleko iznad svojih mogućnosti Republika Hrvatska pruža izbjeglicama iz BiH kompletnu primarnu zdravstvenu zaštitu kao i školovanje, što se ogleda u deficitu od 62,5 milijuna US dolara u zdravstvu te 26 milijuna US dolara u školstvu.” Unatoč ovoj otvorenoj podršci zbog koje je Hrvatska bilježila financijske gubitke, bošnjački lideri su tvrdili kako Hrvatska zarađuje na humanitarnim pomoćima.

Foto: KA/Dinko Neskusil

Hrvatska je na muslimanske izbjeglice trošila 2 milijuna dolara dnevno

Na to je u lipnju 1993. reagirao dr. Adalbert Rebić, tadašnji predstojnik Ureda za izbjeglice: “Ne da nismo zaradili ni dinara, nego smo potrošili milijardu i 660 milijuna dolara na izbjeglice i prognanike, od čega 900 milijuna na izbjeglice iz BiH. Samo 3,8 posto troškova za smještaj izbjeglica u hotelima platile su međunarodne humanitarne organizacije, a Hrvatska preostalih 96,2 posto.”

Prema izvješću Ureda za izbjeglice i prognanike, 70 posto izbjeglica iz BiH bili su Muslimani, što znači da su troškovi Republike Hrvatske za muslimanske izbjeglice iz BiH bili oko dva milijuna dolara dnevno. No, važnije od te vrste pomoći je ona vojna kojom je RH pomogla Bosni i Hercegovini da okonča rat, a na koju, čini se, iz te zemlje danas zaboravljaju.

Foto: Domovinski rat

Bez vojne Hrvatske vojske bi teško okončali rat

Konkretno, riječ je o dokumentu nazvan Splitska deklaracija koji su 1995. godine potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, a kojim je BiH izravno tražila pomoć od Hrvatske.  Tako je Oružanim snagama Republike Hrvatske formalno omogućeno korištenje teritorija BiH u svrhu zajedničke borbe protiv oružanih formacija Republike Srpske. Puni naziv potpisane deklaracije je „Deklaracija o oživotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanje političkog rješenja sukladno naporima međunarodne zajednice“.

Takvom vojnom suradnjom, kojom je otvoren put za daleko snažnije djelovanje združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH. Uslijedile su zatim veličanstvene hrvatske pobjedničke vojne akcije Ljeto 95, Oluja, Maestral, Južni potez, koje su rezultirale porazom srpskog agresora, oslobađanjem okupiranog hrvatskog i bosanskohercegovačkog teritorija, spriječile ponavljanje srebreničkog scenarija na području Bihaća, te bez ikakve sumnje izravno omogućile potpisivanje Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.