Čak 430.000 Hrvata može računati na znatno povećanje novca za mirovine

Protekla je godina bila poprilično uspješna za obvezne mirovinske fondove. Svi su ostvarili znatne prinose zahvaljujući ulaganjima u obveznice. Od toga će posebno profitirati članovi kategorije A, koja je ostvarila najbolje rezultate.

Obvezni mirovinski fondovi su od svog osnutka 2002. godine svojim članovima zaradili ukupno 9,3 milijarde eura, istaknuto je protekloga tjedna na prezentaciji rezultata rada mirovinskih fondova. Posljednjeg dana 2024. imali ukupnu imovinu vrijednu 23,22 milijarde eura, što nije samo rezultat prikupljenih pet posto doprinosa od plaća, već i ulaganja tih sredstava u različite kategorije financijske imovine koje su se tijekom proteklog razdoblja isplatile, piše tportal.

“Tijekom 23 godine mirovinske štednje u fondu kategorije B, uzimajući u obzir da je cijelo vrijeme imao plaću jednaku prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj, član je ukupno uplatio 14.911 eura doprinosa, dok je fond u prosjeku zaradio dodatnih 11.275 eura. Nakon 23 godine štednje, član fonda kategorije B imao je ukupno 26.186 eura na računu, pri čemu zarada ostvarena ulaganjima mirovinskog fonda čini 43 posto ukupne vrijednosti stanja na računu”, pojasnio je predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), Gordan Šumanović.

Kategorija A najunosnija

Gledajući samo proteklu godinu, u ulaganjima najliberalnijoj kategoriji A, koja broji 430.000 članova, ostvaren je prosječan prinos od 13,27 posto. U kategoriji B je lanjski prinos 9,68 posto, a u kategoriji C 3,55 posto, kazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).

No, treba gledati i prinose fondova unutar različitih kategorija. S obzirom na rizičnija ulaganja, mahom u dionice i neobvezničke vrijednosne papire, fondovi u kategoriji A postigli su vrlo visoke prinose.

Pritom je najuspješniji tijekom prošle godine bio fond PBZ Croatia osiguranja, čiji su prinosi iznosili čak 16,5 posto. Slijedi fond Erste Plavi s godišnjim prinosom od 12,75 posto. Potom slijedi fond AZ s prinosima od 9,11 posto, a začelje drži fond Raiffeisen s prinosima od 7,62 posto.

Gledajući mjesečne prinose u prosincu, značajniji iskorak u prinosima ostvario je fond PBZ/CO s 0,48 posto, Erste Plavi i AZ se drže malo iznad ništice, dok je Raiffeisen tijekom posljednjeg mjeseca 0,14 posto svoje imovine. Prosječni mjesečni prinos u kategoriji A iznosi 0,28 posto.

Od osnutka obveznih mirovinskih fondova u kategoriji A, 2014. godine, oni su svojim članovima osigurali prinose koji se kreću od 6,36 posto u Raiffeisenu, do 8,88 posto, koliko je skupio fond PBZ/CO. Prosječni prinos u 10 godina, u najrizičnijoj kategoriji obveznih mirovinskih fondova iznosi 7,74 posto.

Solidni prosječni prinosi

U nešto konzervativnijoj, ali po broju članova (1.809.206) najvećoj kategoriji B, prinosi su nešto umjereniji, ali i dalje znatni, naročito u usporedbi s fondovima drugih, bogatijih zemalja.

Tijekom prosinca je najveći prinos ostvario fond Erste Plavi (0,73 posto). Zatim slijede fond PBZ/CO (0,56 posto) te AZ (0,26 posto). Fond Raiffeisena je i u ovoj kategoriji podbacio, postigavši neznatni minus od 0,05 posto.

Na godišnjoj razini situacija je znatno optimističnija. Fond PBZ/CO ostvario je prinose od 12,72 posto. U stopu ga prati Erste Plavi s prinosima od 12 posto. Fond AZ je dobio prinos na ulaganja od 9,13 posto, a Raiffeisen od 6,84 posto.

Gledajući razdoblje od 22 godine, po prikupljenim prinosima na vlastita ulaganja, mirovinski fondovi u kategoriji B ostvarili su prosječni prinos od 5,40 posto. Pritom je najuspješniji bio fond Erste Plavi s prinosima od 5,99 posto, dok je po tom pitanju najkonzervativniji fond AZ s ostvarenim prinosima od 5,24 posto.

Slabiji prinosi uoči mirovine

Kategorija C, pak, nudi podosta niže prinose, ali to je zbog toga jer je ona po ulaganjima najsklonija obveznicama i drugim sigurnijim oblicima financijske imovine. U njoj se nalaze uglavnom članovi kojima je ostalo barem pet godina do mirovine. Njih je 94.786.

Gledajući samo prosinac prošle godine, podaci HANFA-e pokazuju kako su prinosi kategorije C u prosjeku iznosili 0,3 posto. Mirovinski su fondovi ostvarili od 0,24 do 0,34 posto prinosa.

Na godišnjoj razini, prosječni prinos cijele kategorije C iznosi 3,55 posto. Pritom je najuspješniji Erste Plavi s 4,33-postotnim prinosima. PBZ/CO je ostvario 3,93 posto, a AZ 3,63 posto. Fond Raiffeisen je ostvario prinose od 3,02 posto.

Od osnivanja fondova kategorije C, 2014. godine, fondovi su ostvarili u prosjeku 3,36 posto, s time da prednjači fond Erste Plavi s 3,79 posto prinosa, dok je najumjerenije prinose postigao fond AZ (3,02 posto).

Najviše novca otišlo u obveznice

Ovakvi prinosi na mjesečnoj i godišnjoj razini rezultat su ulaganja svih obveznih mirovinskih fondova. Krajem prosinca ulaganja u obveznice iznosila su 14,1 milijardu eura, a u dionice 5,4 milijarde eura, dok je za UCITS i alternativne investicijske fondove izdvojeno 2,4 milijarde eura. Novca i depozita u fondovima ima nešto više od pola milijarde eura.

Zanimljivo, po vrijednosti imovine, domaći mirovinski fondovi su na 29 posto BDP-a, a sličan omjer ima Japan. Što se, pak, tiče omjera izloženosti dioničkim tržištima te ostvarenih prinosa, Hrvatska je na sedmom mjestu među zemljama OECD-a te se po tom pitanju može uspoređivati s Danskom.

No, unatoč dobrim pokazateljima i pozitivnim prognozama, iz prošle godine, ipak treba napomenuti da se u 2025. godini pojavljuje i nekoliko rizika za poslovanje mirovinskih fondova. Prvi je svakako inflacija, ali i rizik rasta udjela javnog duga u BDP-u na globalnoj razini. Na performanse mirovinskih fondova u budućnosti će utjecati i predviđeni rast hrvatskog BDP-a od 3,2 posto, rast potrošnje, ali i balans između uvoza i izvoza.

Što to znači za članove?

Što to znači za članove? Njima ovi podaci mogu poslužiti kao motiv za prelazak iz jednog fonda u drugi, odnosno iz jedne kategorije u drugu, što je pojednostavljeno posljednjim zakonskim izmjenama.

Oni koji ulaze u sustav rada, a samim time moraju biti osigurani u mirovinskom osiguranju, ovi podaci mogu služiti kao orijentir pri odabiru fonda u koji će se uplaćivati njihovi doprinosi. Oni, naime, imaju rok od 30 dana nakon primitka pisma iz Registra osiguranika, da sami odaberu u kojem fondu žele participirati, piše tportal.