Čeka nas promjena kakva se događa jednom u 100 godina: Ovi su Hrvati osuđeni na propast
Sve je više hrvatskih poslodavaca koji se u potrazi za radnom snagom okreću stranim radnicima. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je u razdoblju od početka 2023. do kraja studenog, najviše stranih radnika zatražilo radnu dozvolu u Gradu Zagrebu. Slijede je Istarska i Splitsko dalmatinska županija, dok je najmanje dozvola zatraženo u Požeško-slavonskoj županiji.
U usporedbi s 2021. godinom prošle godine zabilježen je trostruko veći broj stranih radnika u Hrvatskoj. Najviše je stranih radnika u visokogradnji gdje ih je bilo zaposleno čak 16 079, a stranici radnici su u prosjeku mjesečno zarađivali 603 eura.
Najviše stranih radnika zaposleno u turizmu
U Hrvatskoj je 5 211 dostavljača koji su došli raditi iz inozemstva, a podaci HZZ-a pokazuju da zarađuju najmanje od svih stranih radnika, samo 562 eura neto. Od stranih radnika u prosjeku najviše zarađuju kuhari čija je prosječna plaća u prošloj godini bila 697 eura neto.
U ovom trenutku čak devet posto zaposlenih u Hrvatskoj su strani radnici, a s obzirom na trendove taj broj će u sljedećim godinama vjerojatno još i rasti.
Kao što se vidi iz popisa, uglavnom je riječ o NKV radnicima koji rade za nešto malo više od minimalne plaće koja je u Hrvatskoj u 2023. godini bila 560 eura neto. Plaće bi u novoj godini trebale rasti i stranim radnicima nakon što je Vlada Uredbom o visini minimalne plaće istu digla na 677 eura neto, što je plaća koju sada primaju samo kuhari stranci. Svi drugi strani radnici u Hrvatskoj su u prošloj godini zarađivali manje.
Konkurentni hrvatskim radnicima
Hoće li veći broj stranih radnika u NKV zanimanjima utjecati i na plaće hrvatskih radnika u tim zanimanjima pitali smo ekonomista Ljubu Jurčića koji nam je rekao da nas itekako trebaju brinuti trendovi na tržištu rada u Hrvatskoj.
“Stranci za radna mjesta trenutačno konkuriraju između sebe, ali kako budu učili hrvatski jezik sve će više konkurirati i Hrvatima koji se natječu za NKV radna mjesta.
Kada nauče hrvatski jezik, oni će postati konkurentni hrvatskim radnicima. Sada smo još u početnim stadijima tog procesa, a to najbolje vidimo u trgovačkim lancima gdje strani radnici pune police, a hrvatski radnici rade na blagajnama. Što budu bolje znali hrvatski jezik, sve će više potiskivati Hrvate sa jeftinijih radnih mjesta jer će biti voljni raditi za 20 do 30 posto manju plaću”, objašnjava Jurčić dodajući da je Hrvatska napravila veliku grešku kada nije stvorila uvjete za stvaranje složenijih bolje plaćenih radnih mjesta.
‘Osuđeni smo na ekonomsku propast’
Ekonomist ističe kako se u Hrvatskoj ne događa proces koji se prije 20-30 godina dogodio u Njemačkoj i drugim zemljama zapadne Europe već nešto prvo opasnije.
“Kada su Hrvati dolazili u Njemačku prije 20 i 30 godina nisu uzimali radna mjesta Nijemcima, jer su se oni pomicali na skuplja radna mjesta u odnosu na naše ljude. Tek su njihova djeca nakon završene škole počela uzimati poslove tehničara, ali su se Nijemci zapošljavali na poslovima inženjera”, rekao je Jurčić istaknuvši da nije problem što su došli strani radnici i rade jeftinije poslove.
“To je čak i dobro. Problem je što Hrvatska ne radi radna mjesta za školovane Hrvate, pa je sukladno tome osuđena na ekonomsku propast. Da smo stvorili radna mjesta za visoko školovane, oni bi povukli plaće i srednje školovanih, ali to se ovdje ne događa”, zaključio je Jurčić.
