Cijene hrane najviše u deset godina, najveći krivac skuplje biljno ulje
Cijene hrane u svijetu ponovo su porasle u siječnju, predvođene poskupljenjem biljnih ulja, i blizu su najviših razina u posljednjih deset godina, objavila je u četvrtak agencija UN-a za hranu. FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih namirnica porastao je u prvom ovogodišnjem mjesecu za 1,1 posto u odnosu prema revidiranoj vrijednosti u prosincu na prosječnih 135,7 bodova. Najviše je porastao indeks koji prati cijene biljnih ulja, za 4,2 posto, dosegnuvši najvišu razinu otkada FAO prati podatke, zbog smanjene dostupnosti izvoza i drugih ograničenja ponude, povezanih s manjkom radne snage i nepovoljnim vremenskim prilikama. "Strahuje se da ta ograničenja neće tako skoro biti ublažena", rekao je u priopćenju Boubaker Ben-Belhassen iz FAO-ova Odjela za tržišta i trgovinu.
Znatno je u siječnju poskupjelo i mlijeko i mliječni proizvodi, za 2,4 posto, bilježi FAO, izdvojivši snažan rast cijena obranog mlijeka u prahu i maslaca. Cijene žitarica gotovo su stagnirale, jer je 3,8-postotno poskupljenje kukuruza, zbog suše u Južnoj Americi, neutraliziralo pad cijena pšenice, za 3,1 posto, pod utjecajem dobrog uroda u Australiji i Argentini. Cijene mesa također su tek neznatno porasle, a pojeftinio je samo šećer, za 3,1 posto u odnosu prema prosincu, djelomice i zbog povoljnih izgleda proizvodnje u velikim izvoznicama Indiji i Tajlandu, priopćio je FAO. Poskupljenje hrane znatan je faktor snažnog rasta potrošačkih cijena u razdoblju oporavka gospodarstava diljem svijeta od pandemijske krize, a FAO upozorava da viši troškovi ugrožavaju siromašne u zemljama koje se oslanjaju na uvoz.
U odvojenom izvješću o tržištima žitarica FAO je podigao procjenu globalne proizvodnje žitarica u 2021., na 2,793 milijarde tona, što bi činilo povećanje za 0,8 posto u odnosu prema 2020. Ističu veću proizvodnju pšenice u Argentini i Australiji nego što se prognoziralo i nešto više procjene proizvodnje u Rusiji i Ukrajini. Blago su podignute i procjene proizvodnje kukuruza u EU-u, Ukrajini i SAD-u, koja bi se trebala primaknuti rekordu. "U 2022. svjetska površina zasijana pšenicom trebala bi se proširiti ponajprije zbog povoljnih vremenskih uvjeta na sjevernoj hemisferi, iako bi znatnije proširenje mogli zapriječiti visoki ulazni troškovi", napominje FAO.
