Država ove godine u zdravstvo upucala 4,2 mlrd, dug i dalje veći od tog iznosa

Država je ove godine, bez zadnjih 780 milijuna kuna uplate bolnicama za pokrivanje dugova veledrogerijama za lijekove, bolnicama i HZZO-u transferirala dodatnih 4,1 milijardu kuna, a ukupan dug je na kraju studenoga bio 4,56 milijardi kuna.

Sa zadnjom odlukom Vlade o uplati 780 milijuna kuna bolnicama za pokrivanje dugova veledrogerijama za lijekove, ukupna intervencija iz državnog proračuna samo za te dugove u zdravstvu popela se na gotovo 4,2 milijarde kuna. Bolnice već uplaćuju taj novac veledrogerijama, a u Udruženju trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima pri HGK-u očekuju da će do kraja godine rokovi plaćanja bolnica biti od 180 do 200 dana.

Tako će se još jednom, trećom ovogodišnjom financijskom injekcijom bolnice tek približiti zacrtanom roku plaćanja od 180 dana, koji je još uvijek daleko od zakonom propisanih rokova plaćanja od 30 dana, koji iznimno u zdravstvu mogu biti 60 dana. No, ta uplata tek je mali predah i za bolnice i državu, jer svi podaci sugeriraju da bez interventnih uplata bolnice ni u sljedećoj godini neće moći plaćati svoje obveze, piše Novi list.

Lijekovi na recept

U ovu godinu bolnice su ušle s dugom veledrogerijama za lijekove od 3,87 milijardi kuna i država je prije prosinačkih 780 milijuna kuna dva puta pokrivala taj dug u ukupnom iznosu od 3,41 milijardu kuna.

Rezultat je na kraju studenoga, prema podacima Udruženja HGK-a za 31 veledrogeriju, bio ukupan dug od 3,19 milijardi kuna. To znači da su bolnice uz dodatnih 3,41 milijardu kuna uspjele smanjiti dug tek za 681 milijun kuna, odnosno da su tijekom godine stvorile 2,73 milijarde kuna obveza iznad novca koji im je dodijeljen prema proračunskom planu za ovu godinu.

Izrada registra opreme u bolnicama

Vlada je na jednoj od posljednjih sjednica na prijedlog ministra zdravstva Vilija Beroša donijela odluku o izradi registra opreme u bolnicama, odnosno provođenju inventure kad su u pitanju, među ostalima, i lijekovi i ostali potrošni materijal u bolnicama. Kad i ako taj registar bude sačinjen, možda će biti jasnije i koliko se lijekovima i ostalim medicinskim proizvodima u bolnicama racionalno upravlja i koliko novca Hrvatska godišnje treba da bi pokrivala potrebe svojih građana u zdravstvu.

Od 3,19 milijardi kuna duga krajem studenoga većina je, 2,2 milijarde kuna, dospjela i već je trebala biti plaćena.

No, nije dug veledrogerijama jedini dug zdravstva za lijekove, uz to i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima dugove prema ljekarnama, uglavnom za lijekove koji se daju na recept. Taj je dug krajem studenoga bio 1,37 milijardi kuna, ali i to se dogodilo uz intervenciju države od 700 milijuna kuna.

U ovu godinu HZZO je ušao s dugom od 1,17 milijardi kuna ljekarnama, a uz sanaciju od 700 milijuna kuna, dug je nakon 11 mjeseci veći za 200 milijuna kuna.

Radna skupina

U konačnici bolnice i HZZO su veledrogerijama i ljekarnama za lijekove 31. prosinca prošle godine, prema podacima Udruženja veledrogerija, dugovale ukupno 5,046 milijardi kuna, država je tijekom ove godine, bez posljednjih 780 milijuna kuna, bolnicama i HZZO-u iz proračuna transferirala dodatnih 4,1 milijardu kuna, a ukupan dug je na kraju studenoga bio 4,56 milijardi kuna, odnosno smanjen je pola milijarde kuna.

S obzirom na to da za sljedeću godinu u proračunu nisu predviđeni puno veći izdaci od ovogodišnjih originalno planiranih za očekivati je da će već nakon prvih nekoliko mjeseci Hrvatska opet imati situaciju kakva je bila u prvom kvartalu ove godine kad su dugovi za lijekove, i veledrogerijama i ljekarnama, dosegnuli 6,5 milijardi kuna i veledrogerije su prijetile isporukom lijekova.

Tada je dogovoreno da će se kroz radnu skupinu, u kojoj bi uz predstavnike trgovaca lijekovima bili i predstavnici Ministarstva zdravstva i financija, pokušati analizirati problemi u nabavi lijekova i pokušati pronaći rješenje za problem stvaranja novog duga. No, od te inicijative nije bilo ništa, kao što još uvijek svjetlo dana nije ugledala ni reforma zdravstva koja bi trebala odgovoriti na pitanje uz kakav je financijski model održiv sustav javnog zdravstva kakvog Hrvatska ima, piše Novi list.