DUGOROČNA PROGNOZA: DHMZ objavio kakva nas zima očekuje

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je dugoročnu prognozu za zimu 2019./2020. Zima bi mogla biti iznadprosječno topla

Studeni nije opravdao svoje ime jer je  iznadprosječna toplina obilježila taj mjesec. Naime, samo je rijetko gdje u unutrašnjosti u svega nekoliko dana zabilježena negativna minimalna temperatura, a maksimalna temperatura je veći dio mjeseca bila iznad prosjeka, ponekad i znatno, piše DHMZ.

Na Jadranu je pak pozitivno odstupanje i minimalne i maksimalne temperature bilo gotovo konstantno. Oborine su ponegdje bile rekordne, i uglavnom u većem dijelu zemlje kiše je palo više od prosjeka, a samo u višem gorju palo je i malo snijega.

Stoga se mnogi, rekli bi s pravom, pitaju hoće li već jednom ta zima pokazati pravo lice s obzirom na njen skori početak – barem u klimatološkom smislu (klimatološki početak zime je 1. 12., a astronomski 22. 12. 2019.).

Tjedan počinje padom temperature, obilnim kišama i prvim pravim ovosezonskim snijegom, snježni pokrivač i do 20 cm.

Prvi dani prosinca, kako sada stvari stoje, ipak donose dašak zime uz zahladnjenje i buru na Jadranu te moguć snijeg, i to ne samo u gorju. A prema dostupnom prognostičkom materijalu koji se koristi za izradu dugoročnih prognoza u Službi za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, prilično je velika vjerojatnost da ova zima (2019/2020), gledajući u cjelini, bude iznadprosječno topla.

Međutim, to ne znači da tijekom zime neće biti razdoblja, kada uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene.

Prognoza količine oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njena pouzdanost za dulje razdoblje manja. Što se ove zime tiče, zbog specifične sinoptičke situacije (moguće jače ciklonalne aktivnosti iznad sjevernog Atlantika i sjeverne Europe te naglašenijeg utjecaja Azorske anticiklone nad područjem Mediterana) nema izraženog signala za veće odstupanje količine oborine od višegodišnjeg prosjeka pa je vjerojatna količina oborine oko uobičajene ili moguće malo manja od toga.

Pritom treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u sezonskim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu). Isto tako valja imati na umu da su tijekom zime svakako moguća i razdoblja s manje oborine nego što je uobičajeno, ali i lokalno izraženija oborina, dakle i obilnija kiša ili snijeg.

Na kraju treba naglasiti da uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće razdoblje, osobito kada su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su obilne količine oborine, nagla zahladnjenja ili zatopljenja.