Grbin kaže da nema riječi na Glavaševu presudu, a onda se javio Ćipe: 'Danas su to civili, a tada...'

Nepravomoćna presuda Branimiru Glavašu za ratne zločine u Osijeku 1991. godine u petak je u oporbenim redovima dočekana ocjenom da nepravomoćna presuda nakon 32 godine predstavlja ogroman poraz našeg pravosuđa, koje su ocijenili lošim i otužnim.

"Činjenica da se ovoliko dugo čekalo na ovu presudu je poraz za cijelo hrvatsko pravosuđe, a onda kada čuješ kaznu od sedam godina za ratni zločin u kojem je ubijen niz ljudi, nemam riječi", poručio je Peđa Grbin (SDP). 

Mislim da je ovo jedan dio suočavanja s prošlošću, koju, naravno, trebamo doživjeti, rekao je, ali s druge strane, realnost ovakvih kazni za žrtve ne može biti zadovoljavajuća.

Nikola Grmoja (Most) mišljenja je da proces koji traje toliko dugo i u kojem je jasno da je bilo i političkih utjecaja pokazuje koliko je hrvatsko pravosuđe otužno.

Sjećamo se da je taj proces plod i unutarstranačkih sukoba u HDZ-u između Ive Sanadera i Vladimira Šeksa s jedne strane i Glavaša s druge, kazao je.

"Taj je kontekst i danas naglašen u potpisanoj izjavi Ivana Jarnjaka, u kojoj se imputira da je pokretanje procesa bilo politički motivirano od strane Šeksa za koje znamo da je alfa i omega hrvatskog pravosuđa. Puno je slojeva i čudnih stvari oko tog procesa, ali u samu odluku ne mogu ulaziti", rekao je Grmoja.

'Poraz pravne države'

Sandra Benčić (Možemo!) istaknula je da presuda dolazi 32 godine nakon počinjenja tog kaznenog djela, što pokazuje sliku hrvatskog pravosuđa i sposobnosti da se nosi s najtežim ratnim zločinima.

Ona je loša i pokazuje da nismo bili u stanju adekvatno i dovoljno brzo istražiti i procesuirati ratne zločine, bez obzira tko je njihov počinitelj i s koje strane, ocijenila je.

Ova kazna, napominje, odgovara vremenu za koje će Glavaš moći tvrditi da ju je već odslužio pa je pitanje hoće li uopće ići na odsluženje kazne.

"Za mene je to poraz pravne države i poraz za sve nas koji smo očekivali pravdu za sve žrtve u Domovinskom ratu jer bez pravde, koja je ipak dostižna iako je 32 godine zaista previše, ljudi ne mogu osjetiti mir i ne možemo imati adekvatan proces pomirenja", zaključuje Benčić.

Bojan Glavašević (NZ) ocijenio je da nepravomoćna presuda nakon 32 godine predstavlja ogroman poraz našeg pravosuđa.

Procesi za ratne zločine jesu jako teški, ali je užasno apsurdno da se ovaj proces još uvijek razvlači, kazao je.

"Presuda od sedam godina za smrt bilo kojeg civila užasno ruši povjerenje u naš sustav i mogućnost da žrtve dobiju pravdu", smatra Glavašević.

Spomenut i Merčep

Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) ističe da je taj proces u startu bio politički motiviran otkako se Glavaš okrenuo protiv Ive Sanadera. "Ne bih ulazio u samu presudu, samo smatram da su ljudi poput Glavaša i Merčepa u datim trenucima bili ljudi koji su dali svoju glavu na panj i da nije bilo njih, ne bi bilo ni hrvatske države", ocijenio je.

Pozvao je da se pričeka pravomoćna presuda, s obzirom na to da se već više od 30 godina sudi.

Stipo Mlinarić (Domovinski pokret) mišljenja je da je naše pravosuđe spremno procesuirati zločine s hrvatske strane, što, kaže, podržava i nema problem s tim, ali boji se da isto ne vrijedi i za porušeni Vukovar, Škabrnju, Banovinu i ostale krajeve.

Dodao je da Glavaš već odležao dio kazne, no, također je pozvao da se pričeka drugostupanjska presuda da vidimo kakva će biti.

"Glavaša poznajem iz 1991. godine i sada kada netko gleda s distancom od 32 godine sve mu izgleda zastrašujuće, no, ja to gledam drugačijim očima jer nas je u srpnju i kolovozu snajper gađao iz solitera, gdje su KOS i JNA podijelili oružje pobunjenim Srbima", kazao je. Danas su to civili, ali tada su to bili podmukli vojnici koji su gađali civilno stanovništvo, poručio je Mlinarić.