Hoće li u Mostaru prokuljati bunt ili će to biti još jedno nacionalno prebrajanje? Jedni tipuju na građanske aktiviste, drugi rezignirani: 'Bit će nam onako kako nekome bude ćeif'

Svi spitzenkandidati - liječnici

U ovako osjetljivoj situaciji, u kojoj se volja birača naprosto ne može predvidjeti, sve stranke krenule su nježno u kampanju: svi spitzenkandidati su liječnici. Zlobni će kazati - taman prigodno za grad kojemu hitno treba terapija.

HDZ BiH na izbore izlazi samostalno s nositeljem liste Marijom Kordićem, ravnateljem Doma zdravlja Mostar. Bošnjačke stranke okupile su se u Koaliciji za Mostar, kojoj je otvorenu podršku dao i nominalni hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, te kandidirali ravnatelja bolnice u istočnom dijelu grada, Zlatka Guzinu. Najmalobrojniji Srbi istaknuli su ravnatelja bolnice u Nevesinju Velibora Milivojevića, a kuriozitet je da pod sloganom 'Ostajte ovdje, zajedno za naš Mostar' na izbore zajedno izlaze ljuti protivnici na političkoj sceni Republike Srpske, SNSD i SDS.

Tu su još i BH blok koji čine SDP i Naša stranka s kandidatom Arminom Zahilićem, zatim blok desnih stranaka s hrvatskim predznakom u koaliciji Mostar - moj dom, potom Hrvatska republikanska stranka Slavena Raguža, koja je na nedavnim lokalnim izborima u ostatku zemlje osvojila iznenađujuće visok postotak glasova. Oni kandidiraju odvjetnika Slavena Bevandu dok listu HDZ-a 1990 nosi Slaven Princ.

Nas koncu, postoji i multietnička lista Pravo na grad, koju vode lokalno prepoznati aktivisti angažirani na razotkrivanju korupcije. Njihov rezultat bit će posebno zanimljivo vidjeti.

'Opet retorika iz 90-ih o tome čiji će biti grad'

'Onima koji nisu pažljivi promatrači prilika u Bosni i Hercegovini i u samom Mostaru jako je teško objasniti zbog čega u tom gradu 12 godina nije bilo lokalnih izbora. Pojednostavljeno govoreći, na snazi je bio statut koji je propisivao da niti jedan konstitutivni narod u Gradskom vijeću ne smije imati više od 15 niti manje od četiri vijećnika te da je jedno mjesto rezervirano za predstavnika 'ostalih'. Najveći dio građana imao je pravo glasati na dva listića. Jedan za jednu od šest ratnih općina i drugi za jedinstvenu gradsku listu. Pri čemu je svaka od tih općina imala isti broj vijećnika u Vijeću, a građani iz užeg centra grada, tzv. Distrikta, koji se nalazi na nekadašnjoj prvoj liniji fronta, mogli su glasati samo na jedinstvenoj listi', objašnjava za tportal sociolog i književnik Dragan Markovina, inače rođeni Mostarac.

'Nakon što su predstavnici hrvatskih stranaka podignuli tužbu zbog diskriminacije građana u zapadnom dijelu grada, zbog toga što su te općine imale značajno veći broj birača, a birale jednak broj vijećnika kao manje naseljene općine u istočnom dijelu grada te zbog diskriminacije stanovnika Distrikta, Ustavni sud uvažio je tužbu i trebalo je proći 12 godina da se HDZ i SDA prisile na dogovor. Na tu prisilu utjecala je presuda koju je Irma Baralija iz Naše stranke dobila pred Europskim sudom za ljudska prava jer su joj povrijeđena prava zbog nemogućnosti da bira gradsku vlast. Dvije vodeće stranke nakon toga bile su prisiljene na dogovor pa su konačno - poslije osam godina u kojima su zahvaljujući zajedničkim potpisima i nedostatku ikakve kontrole medija i Gradskog vijeća koje više nije postojalo trošili proračun onako kako su htjeli - potpisali dogovor', objašnjava Markovina.

Ondje je, jedva čeka nedjelju kako bi glasao.

'Sporazumom Izetbegović-Čović su de facto legalizirane ratne općine i podjela grada te je usklađen broj vijećnika koje određena jedinica daje s brojem birača - a građanima bivšeg Distrikta dana je mogućnost da sami odluče u kojoj će jedinici konzumirati drugi glas. No stvari nisu toliko jednostavne jer je zapadni, mahom socijalistički i veći dio grada još uvijek prilično multinacionalan i u tim izbornim jedinicama vodit će se ključna bitka na izborima. Grad se u međuvremenu komunalno posve raspao, broj javnih površina i objekata poput osnovnih škola, koje su sumnjivo katastarski privatizirane i uklonjene da bi se na njima izgradili privatni objekti, zgrada HDZ-a ili gradska vijećnica, prilično je velik, aerodrom je planski umrtvljen, a kampanja koju vode dvije vladajuće stranke - odjednom u posljednjih mjesec-dva naglo zainteresirane za uređenje zelenih i javnih površina - svodi se na obećavanje promjena ili retoriku iz devedesetih o tome čiji će biti grad', smatra Markovina.

Po njemu, jedine dvije liste koje su se odmaknule od ovakve politike i obraćaju se svim građanima koalicija je SDP-a i Naše stranke te građanskih aktivista okupljenih oko liste Pravo na grad. 'Nije nemoguće da obje poluče solidan rezultat, posebno u slučaju najavljene veće izlaznosti', vjeruje Markovina.

'S 35 vijećnika grad će se samo blokirati'

Cijenjeni slikar i dobra duša Mostara Marin Topić nije toliko oduševljen razvojem događaja, niti vjeruje u velike pomake nakon nedjeljnih izbora. Dapače.

'Gledaj, bit će nam gore nego dosad. S 35 vijećnika grad će se samo blokirati. Dok je Gradsko vijeće bilo ukinuto, a ovlasti je imao samo gradonačelnik s Bošnjakom zaduženim za financije, nešto se i pravilo, nešto se dešavalo…', smatra Topić.

'Pokojni Paddy Ashdown - Englez, a znamo da su Englezi svjetski prvaci u nedovršenoj povijesti - ukinuo je mostarske općine kao posljedicu rata, a ostavio ih je kao izborne jedinice. U svakom trenutku svatko svakoga može blokirati i dobili smo šizofren grad s luđačkom košuljom. Statut i izborna pravila za Mostar i dalje nemaju veze s razumom: bilo kakav grad ili općina u kojemu građani sami svojom voljom ne donose statut građanima i ne pripada. Ali eto, mi smo uškopljeni, pogotovo katolici, koje međunarodna zajednica prezire. Njima je bitno da Mostar nikada ne bude normalan grad, a mi kao Hrvati nemamo drugi veliki grad', kazat će nam Topić.

Pitamo ga o statutu koji su dogovorili HDZ BiH i SDA, pa nam odmah ubija svaki optimizam:

'Ma, to je samo radi forme, da se održe izbori, a onda će ponovno nastati blokada. Samo što više neće biti važno tko je gradonačelnik, on ima ovlasti potpisa do pet hiljada maraka, *ebe se koga. Odlučivat će Gradsko vijeće i za svaku krucijalnu odluku trebat će im dvije trećine, što je smiješno i nema veze s realnošću', kaže i upozorava na brojno stanje.

'Hrvate se optužuje za etničko čišćenje, a na posljednjim općim izborima prije dvije godine Bošnjaci su imali dvije hiljade glasova više. U tri općine u istočnom dijelu grada nitko se nije vratio, ni Srbi ni Hrvati, a na zapadu je puno Bošnjaka ostalo, oni i ovdje mogu sebi birati vijećnike. Oni će dobiti gradonačelnika, ali to ni njima neće značiti ništa. Nikakve promjene se ovdje neće dogoditi, niti se mogu dogoditi prije promjena na višem nivou. A to može biti jedino 'Bosna cijela u tri dijela', da se zna tko je što donio u svatove', kaže nam Topić.

Svaki izbori su prebrojavanje ondje gdje nacionalno pitanje nije riješeno, smatra te povezuje neovisne izborne liste s međunarodnom zajednicom.

'Jači su od nas, šta ćeš. Drago mi je da je barem naša susjedna Socijalistička Republika Hrvatska uspješna', smije se sugovornik tportala i privodi kraju razgovor o izborima:

'Nismo nikakvi akteri, mi ovdje smo samo statisti. Bit će nam onako kako nekome bude ćeif.'