VIJESTI Najčitanije

Hrvati dižu sve više kredita: Jedna vrsta je posebno popularna, a jasno je i zašto

Hrvati dižu sve više kredita: Jedna vrsta je posebno popularna, a jasno je i zašto

Hrvati na razne način pokušavaju podebljati svoj kućni budžet. No, ponekad se moraju suočiti s velikim izdacima, bilo da je riječ o kupnji komada namještaja, kućanskog aparata, automobila ili nekretnine. Rijetki pritom posežu za ušteđevinom, ako je imaju, a najčešći način svladavanja velikih financijskih davanja je podizanje kredita u banci.

Često se u šali govori kako je stalno podizanje kredita zapravo hrvatski način života. No, u tome zapravo ima istine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, čak 41,4 posto osoba žive u kućanstvima koja ne bi mogla podnijeti neočekivani trošak od 405 eura. U takvim uvjetima za kupnju, primjerice, novog kućanskog aparata će se zadužiti nekim kratkoročnim gotovinskim kreditom za kojeg nije potrebna visoka plaća kao jamstvo podmirenja obveza.

Da Hrvati “vole” kredite pokazuju i podaci Hrvatske narodne banke o kreditima tijekom prošle godine. Lani je isplaćeno oko 256.000 kredita, što je 10,7 posto više nego pretprošle godine. No, broj stambenih kredita je pao za 2,6 posto, na nešto manje od 20.000. “Prosječni iznos novih isplata gotovinskih nenamjenskih kredita u 2023. iznosio je oko 9000 eura, a kod stambenih kredita oko 98.000 eura”, otkrivaju iz HNB-a.

Foto: Pixabay
Građani dižu milijune eura

Po vrstama kredita, krajem prošle godine, građani su podigli ukupno 488,2 milijuna eura putem kredita. Od toga je vrijednost stambenih kredita bila 192,8 milijuna eura, dok su gotovinski i ostali krediti podignuti u iznosu od 295,4 milijuna eura. Građani i tvrtke u Hrvatskoj su krajem prošle godine za naplatu imali 1,342 milijarde eura kredita.

Gledajući njihove opsežne tablice, moguće je vidjeti kako su, primjerice u veljači 2014. godine, otvoreno novih kredita u vrijednosti od 123,5 milijuna eura, dok je u veljači ove godine vrijednost novootvorenih kredita za građanstvo iznosila 558,4 milijuna eura. Prvenstveni razlog ovakve razlike su znatno veće plaće i prihodi, što dovodi i do veće kreditne sposobnosti građana, ali i gotovo dvostruko niže kamatne stope.

Slična je situacija i s kreditima tvrtkama i obrtnicima. Protekle godine ih je odobreno 21.875 u prosječnom iznosu od oko 250.000 eura. Dakle, tvrtke su prošle godine od banaka pozajmile gotovo 5,47 milijardi eura.

Poduzeća slabije uzimaju kredite

No, za razliku od kućanstava, s početkom ove godine pada broj kredita tvrtkama. HNB ističe kako je u veljači ove godine nastavljeno usporavanje rasta bankovnih kredita poduzećima, ali i ubrzavanje rasta kredita stanovništvu.

“Rastu kredita stanovništvu najviše su pridonijeli gotovinski nenamjenski krediti koji su se nastavili snažno povećavati (za 106 milijuna eura ili 1,3 posto), a stambeni krediti nastavili su rasti sličnim intenzitetom kao i proteklih mjeseci te su u veljači porasli za 65 milijuna eura ili 0,6 posto. Na godišnjoj razini, rast kredita stanovništvu nastavio se ubrzavati (s 10,4 posto u siječnju na 10,9 posto u veljači, na osnovi transakcija), odražavajući ubrzanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita s 12,2 na 12,8 posto, stopu posljednji put zabilježenu u ožujku 2019., ali i blago ubrzanje rasta stambenih kredita s 10,5 na 10,8 posto”, pojašnjavaju iz HNB-a.

U veljači ove godine je na naplati ili je tek otvoreno kredita u vrijednosti od 1,123 milijarde eura. Od toga je građanima isplaćeno 558,4 milijuna eura, od čega su 174,8 milijuna eura stambenih kredita te 383,6 milijuna eura gotovinskih i drugih kredita. Tvrtke su, pak, podigle 564,1 milijun eura kredita, gotovo 290 milijuna eura manje nego u prosincu prošle godine.

Suzdržani rast stambenih kredita

“Snažniji godišnji rast stambenih kredita uvelike je vezan uz bazne učinke, budući da je u veljači prethodne godine izostao zamjetniji rast stambenih kredita, jer je porast stambenih kredita bio koncentriran krajem 2022. godine, uoči znatnijeg rasta kamatnih stopa, te nakon početka provedbe APN-a. Kreditiranje poduzeća pak, nakon snažnog pada u siječnju, koji gotovo u potpunosti odražava otplatu sindiciranoga kredita poduzeća u energetskom sektoru, u veljači je bilo prigušeno, samo 48 milijuna eura. Godišnji rast kredita poduzećima nastavio se usporavati, s 3,4 na 2,9 posto”, poručuju iz HNB-a.

Govoreći o povećanju broja i vrijednosti kredita, treba reći kako su ranije tome kumovale i nešto niže kamatne stope. No, Europska središnja banka je podigla ključne kamatne stope sredinom prošle godine kako bi utjecala na smanjenje rasta inflacije. Banke su pratile taj trend, pa su i one podigle kamatne stope, zbog čega su krediti postali nešto nedostupniji. Statistika HNB-a sugerira da to nije spriječilo građane da podižu kredite.

Naime, prosječna kamatna stopa u prosincu prošle godine iznosila je 4,69 posto za gotovinske i 3,60 posto za stambene kredite. U veljači ove godine, kamate su se popele na 4,75 posto za gotovinske i 3,72 posto za stambene kredite.

Izvor:dnevno/Foto:Pixabay

#banke #krediti #financijska davanja

Više iz kategorije: VIJESTI

Hoće li Keglevićeva straža zbog počasti Titu u Kumrovcu ostati bez mjesta u Koloni sjećanja? Vukovar: Nije primjereno…

Hoće li Keglevićeva straža zbog počasti Titu u Kumrovcu ostati bez mjesta u Koloni sjećanja? Vukovar: Nije primjereno…

Grad Vukovar preispituje sudjelovanje Keglevićeve straže u Koloni sjećanja nakon počasti Titu u Kumrovcu. Smatraju da je odavanje počasti Titu i petokraki nespojivo s pijetetom prema žrtvama Vukovara.

prije 10 h
Je li ovo budući američki predsjednik? Demokrati uvjereni da su dobili čovjeka koji može srušiti Trumpu

Je li ovo budući američki predsjednik? Demokrati uvjereni da su dobili čovjeka koji može srušiti Trumpu

Jon Ossoff, nakon pobjede u Gruziji, postaje nada Demokrata za 2028. Uspoređuju ga s Obamom i vide kao potencijalnog izazivača Trumpa. Istražite njegov uspon i ambicije.

prije 11 h
Hrvatska razbila Litvu u Splitu! Sigurdssonovi izabranici slavili s čak 18 golova razlike

Hrvatska razbila Litvu u Splitu! Sigurdssonovi izabranici slavili s čak 18 golova razlike

Hrvatski rukometaši uvjerljivo su svladali Litvu s 18 golova razlike (39:21) u Splitu, otvarajući kvalifikacije za EP 2028. Martinović i Šipić briljirali.

prije 11 h
Drama u zagrebačkoj bolnici nakon imenovanja Zadravec: Oglasilo se Ministarstvo, liječnička udruga poslala upozorenje

Drama u zagrebačkoj bolnici nakon imenovanja Zadravec: Oglasilo se Ministarstvo, liječnička udruga poslala upozorenje

Ministarstvo zdravstva reagira na masovne otkaze radiologa u KBC Sestre milosrdnice nakon imenovanja Dijane Zadravec. Ugrožena je skrb za onkološke pacijente u Klinici za tumore.

prije 11 h
ISTINA KOJU SU HTJELI ZABRANITI: Dramatičan apel Jastreba 12 dana prije pada Vukovara – „Ako trebaju padati glave, neka počne od mene!“

ISTINA KOJU SU HTJELI ZABRANITI: Dramatičan apel Jastreba 12 dana prije pada Vukovara – „Ako trebaju padati glave, neka počne od mene!“

Mile Dedaković Jastreb 12 dana prije pada Vukovara 1991. otkrio istinu o stanju na bojišnici, nedostatku pomoći i pokušajima cenzure. Dramatičan apel.

prije 11 h
MUP i dalje prima prijave bivših policijskih službenika za pričuvni sastav Najčitanije

MUP i dalje prima prijave bivših policijskih službenika za pričuvni sastav

Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je 7. studenoga 2019. godine, na temelju Uredbe o pričuvnoj policiji, javni natječaj za odabir kandidata za pr...

prije 11 h
Nova podjela među braniteljima? Udruge upozoravaju na moguće kršenje Ustava zbog braniteljskog dodatka Najčitanije

Nova podjela među braniteljima? Udruge upozoravaju na moguće kršenje Ustava zbog braniteljskog dodatka

Udruge branitelja upozoravaju Vladu na moguću novu podjelu zbog braniteljskog dodatka. Tvrde da izmjene Zakona o braniteljima krše Ustav RH i traže sastanak.

prije 11 h
JASNA PORUKA Darijo Srna javno ustao protiv jednog čovjeka: Ne poštujem ga, ništa nije učinio

JASNA PORUKA Darijo Srna javno ustao protiv jednog čovjeka: Ne poštujem ga, ništa nije učinio

Darijo Srna, sportski direktor Šahtara, javno je kritizirao predsjednika FIFA-e Giannija Infantina zbog odnosa prema ukrajinskim klubovima i mogućeg povratka ruskih ekipa. Pohvalio je Čeferina i UEFA-u.

prije 15 h
Ključna su bila djeca Postoji li život nakon smrti? Znanstvenici analizirali više od 1600 slučajeva i otkrili nešto neobično

Ključna su bila djeca Postoji li život nakon smrti? Znanstvenici analizirali više od 1600 slučajeva i otkrili nešto neobično

Istraživanje Sveučilišta Virginija analiziralo je preko 1600 slučajeva djece koja se sjećaju prošlih života. Otkrivena je neobična statistička povezanost s iznenadnom smrću.

prije 15 h
ADVENT U SLAVONIJI Još jedan hrvatski grad ograničio cijene na Adventu, kuhano vino do 2 eura, fritule do 3 eura

ADVENT U SLAVONIJI Još jedan hrvatski grad ograničio cijene na Adventu, kuhano vino do 2 eura, fritule do 3 eura

Osijek se pridružuje gradovima s povoljnim Adventom! Saznajte kako su ograničene cijene kuhanog vina, fritula i hot doga te kako Grad potiče lokalnu ponudu.

prije 15 h
Jedan profesor, dvije države, dvije obavještajne službe i pitanje hrvatske suverenosti

Jedan profesor, dvije države, dvije obavještajne službe i pitanje hrvatske suverenosti

Analiza slučaja Aleksandra Maršavelskog, profesora i člana nadzornog tijela hrvatskih obavještajnih službi, koji je savjetovao srpske studente. Otvara se pitanje međunarodnih utjecaja i suverenosti Hrvatske.

prije 15 h
Loše vijesti Ozbiljni problemi za Rusiju: Ovo bi se moglo dogoditi prvi put u pet godina

Loše vijesti Ozbiljni problemi za Rusiju: Ovo bi se moglo dogoditi prvi put u pet godina

Rusija se suočava s padom industrijske proizvodnje prvi put u pet godina, prema prognozama i ukrajinskoj obavještajnoj službi. Ratna ekonomija i slaba domaća potražnja uzrokuju probleme.

prije 18 h

Prikazano 12 od 110722 članaka.