INAUGURACIJA SPOTICANJA 'Zoki i Plenki mogu biti uvrijeđeni, ali predsjednik Vlade i države - ne. HDZ se ponaša djetinjasto'
Prvi put u novijoj povijesti na inauguraciju hrvatskog predsjednika neće doći aktualni predsjednik Vlade, kao ni predsjednik Sabora. Iako je svaka od inauguracija hrvatskih predsjednika bila po nečemu posebna, sukob dva brda doveo je taj svečani i protokolarni čin do nove razine
'Zauzeli smo stav - nećemo čestitati niti ćemo sebe izlagati zbog flagrantnog kršenja Ustava u jednoj apsurdnoj situaciji da slušamo Milanovićevu prisegu na Ustav nakon što ga je kršio u bezbroj prilika. Nećemo ići niti ja niti predsjednik Sabora', tako je jučer premijer Andrej Plenković objasnio odluku HDZ-a da ni premijer ni predsjednik Sabora Gordan Jandroković neće doći na inauguraciju Zorana Milanovića.
Odluka da premijer i predsjednik Sabora ne dođu na inauguraciju posljedica je potpune personalizacije političkog života, kaže za tportal politički analitičar Žarko Puhovski.
'Svi govore o odnosima Zokija i Plenkija, a ne o odnosima predsjednika države i predsjednika Vlade, odnosno predsjednika Sabora. Kod personalnih odnosa ja sam mogu se na nekoga naljutiti, 'dignuti' nekome pozdrav, prekinuti odnose, to se događa među prijateljima, u familijama i tako dalje. Ali institucije funkcioniraju, po logici stvari, koliko god je moguće, mimo osobnih simpatija. I ovo je potez koji vodi radikalnom destruiranju, uništavanju institucija', poručuje Puhovski.
'Zoki i Plenki mogu biti uvrijeđeni. Predsjednik Vlade i države - ne'
Napominje da je istina da je Milanović počeo s time još na svojoj inauguraciji. 'Ali to je doista istina na razini igrarije klinaca na školskom bojištu - posvađali se pa potukli. A ovdje se radi o uvrijeđenostima i čak ih mogu razumjeti kad se radi o Zokiju i Plenkiju. Ali ih odbijam razumjeti kad se radi o predsjedniku države i predsjedniku Vlade', dodaje Puhovski.
HDZ je imao priliku, smatra analitičar, da okrene stvari te da prizna da je Milanovićeva pobjeda bila velika i da su napravili grešku s lošim kandidatom, ali da istovremeno i dalje ostaju jača stranka s obzirom na to da su u kontroli - 99 posto.
'Oni se sada ponašaju kao poražena strana, kao loši gubitnici, kojima su svi krivi zbog poraza. I to je opet psihološko pitanje do razine na kojoj se postavlja problem funkcioniranja institucija. Nikog od njih nije briga za funkcioniranje institucija, više ih je briga za vlastito samorazumijevanje ili ego. Tu je opet najveća odgovornost Zorana Milanovića, koji po Ustavu kao najvažniju zadaću ima, ne vojsku, ni obavještajne službe, ni diplomaciju, nego podešavanje odnosa među institucijama, što uopće nije radio do sada. Ali i to ne opravdava ovaj djetinjast odgovor HDZ-a. I to djetinjast odgovor s veoma ozbiljnim konsekvencama po milijune odraslih ljudi', zaključuje Puhovski.
Ovakvih djetinjastih poteza ipak nije bilo na prethodnim inauguracijama hrvatskih predsjednika. Hrvatska je do sada odgledala sedam inauguracija i gotovo sve, osim posljednje Milanovićeve prije pet godina, održane su na Markovu trgu.
Tuđmanove inauguracije
Prva je održana još 1992. i bila je to prva inauguracija Franje Tuđmana. Kako je Hrvatska bila u ratnom stanju, na njoj nije bilo stranih dužnosnika, no zato su bili svi domaći - tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan, predsjednik Vlade Franjo Gregurić, ali i mandatar za sastav nove Vlade Hrvoje Šarinić. Prva Tuđmanova inauguracija postala je poznata po tome što je on promijenio tekst prisege. Trebao je čitati tekst ponavljajući ga za predsjednikom Ustavnog suda, a umjesto 'na korist svih hrvatskih državljana' izgovorio je 'na korist hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana' te je samu prisegu završio riječima: 'Tako mi Bog pomogao.'
Te izmjene uvrštene su u zakonski određen tekst prisege te ih je Tuđman izgovorio i na inauguraciji 1997. I tada su među gostima bili svi državni dužnosnici, a mandat na koji je prisegnuo prekinula je 1999. njegova smrt.
Mesićeve inauguracije
Nakon Tuđmana slijedila je Mesićeva era na Pantovčaku, a započela je inauguracijom 2000. na Markovu trgu. Uz 12 predsjednika, na Mesićevoj je prisezi bila i američka državna tajnica Madeleine Albright, ali i najviši hrvatski dužnosnici - predsjednik Sabora Zlatko Tomčić, koji je tada zbog Tuđmanove smrti vršio i funkciju predsjednika države, te novopečeni premijer Ivica Račan.
Za razliku od Tuđmana, Mesić je odbio to da dio svečanosti bude stavljanje predsjedničke lente, a ona će se na predsjedničke inauguracije vratiti tek s Kolindom Grabar Kitarović.
Drugi put je Mesić prisegu davao 2005., nakon osvojenog drugog mandata, no uz manji broj svjetskih državnika i dužnosnika, a najveća 'zvijezda' bio je tadašnji predsjednik Ukrajine Viktor Juščenko. Na prisezi je bio i tadašnji premijer Ivo Sanader, kao i predsjednik Sabora Vladimir Šeks.
Prisega Ive Josipovića
Niz predsjednika s ljevice nastavio je Ivo Josipović, čija je inauguracija održana sredinom veljače 2010., a značajna uloga pritom je dana glazbi, s obzirom na to da je on i klasični glazbenik.
Na inauguraciji je bila i tadašnja premijerka Jadranka Kosor, kao i predsjednik Sabora Luka Bebić, a i većina ministara iz HDZ-ove vlade. Pojavio se i bivši premijer Ivo Sanader, kojem su u jednom trenu okupljeni građani vikali - 'lopove, lopove!'.
Inauguraciju je obilježio i prijepor sa Srbijom, koja nikoga nije poslala, pa ni tadašnjeg predsjednika Borisa Tadića, zato što je svoj dolazak potvrdio kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu.
Prisega Kolinde Grabar Kitarović
Iako je danas na 'ratnoj nozi' s HDZ-om, Zoran Milanović 2015. kao premijer se pojavio na inauguraciji Kolinde Grabar Kitarović, kad je nakon 15 godina vratila HDZ na Pantovčak. Među uzvanicima je bio i tadašnji predsjednik Sabora Josip Leko, a od stranih gostiju pažnju medija izazvao je premijer Srbije Aleksandar Vučić.
Upravo su raznoliki gosti izazvali najviše pažnje. Bio je prisutan tadašnji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, već opterećen policijskim istragama, pa Zdravko Mamić, kontroverzni voditelj Velimir Bujanec, tada osuđenik za ratne zločine Tomislav Merčep, pa Nives Celzijus i Željka Markić.
Grabar Kitarović na svoju je inauguraciju vratila predsjedničku lentu, no nije ju nosila, nego joj je ona samo uručena. Uvela je i novi moment, a to je da je u jednom trenutku pripadnik Počasno-zaštitne bojne na pozornicu donio hrvatsku zastavu te joj je odala počast i poljubila je.
Prva prisega Zorana Milanovića
Potpun zaokret u predsjedničkim inauguracijama uveo je Zoran Milanović 2020., nakon osvojenog prvog mandata. Inauguracija se preselila s Markova trga i bila je uvelike skromnija. Sa svega 40-ak uzvanika, bez stranih državnika, održana je u Uredu predsjednika na Pantovčaku.
Iako je već tada bila najavljena tvrda kohabitacija, na njoj su se pojavili i premijer Andrej Plenković, kao i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Prisustvovali su joj i bivši predsjednici Mesić, Josipović i Grabar Kitarović.
Inauguraciju je obilježila i himna 'Lijepa naša' u izvedbi Josipe Lisac te je podijelila javnost.
Druga inauguracija Zorana Milanovića
Još nije poznato kada će biti održana nova inauguracija netom izabranog predsjednika, no može se očekivati da će ona ponovno biti skromna. Planovi za nju, prema informacijama iz Ureda predsjednika, počet će se slagati tek nakon službene objave rezultata izbora, što se očekuje za koji dan, kada isteknu rokovi za prigovore.
Izvor:tportal/Foto: fah
