IZBORI U FRANCUSKOJ Izlaznost najveća od 1981., najavljeni masovni prosvjedi ako Le Pen pobijedi, na ulice izlazi 30.000 policajaca
Drugi krug parlamentarnih izbora, prema anketama, neće osigurati apsolutnu većinu
Francuski birači u velikom su broju izašli na drugi krug parlamentarnih izbora u nedjelju na kojima se očekuje pobjeda krajne desnog Nacionalnog okupljanja (RN).
Izlaznost je do 17 sati bila 59.71 posto u odnosu na 38.11 posto u isto vrijeme na posljednjim izborima 2022., objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova.
To je najveća izlaznost od 1981. što upućuje na golemi interes za izbore u vrijeme velike polariziranosti francuskog društva.
Posljednje ankete pokazuju da će RN Marine Le Pen osvojiti najviše mandata u Nacionalnoj skupštini, ali nedovoljno za apsolutnu većinu. To bi moglo dovesti do dugotrajne nestabilnosti i političkog zastoja u drugom najvećem gospodarstvu eurozone.
Izlaznost birača u nedjelju u drugom krugu izbora za francuski parlament, na kojima se očekuje pobjeda desnog Nacionalnog okupljanja (RN) Marine Le Pen, značajno je veća nego 2022. godine.
Do podne je u Francuskoj na birališta izašlo 26,3 posto birača u odnosu na 18,99 posto na posljednjim izborima 2022., objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova. Riječ je o najvećoj izlaznosti od 1981. godine.
Ti podaci pokazuju golemi interes birača u vrijeme velike polariziranosti u francuskom društvu.
U prvom krugu izbora najviše glasova dobio je antiimigracijski RN s trećinom osvojenih glasova, a druga je bila Nova narodna fronta (NFP). Analitičari obje grupacije proglašavaju ekstremnima, na desnom i lijevom spektru, što one odbacuju. Centristička koalicija predsjednika Emmanuela Macrona završila je treća.
Glasanje u manjim gradovima završava u 18 sati a u većim gradovima u 20 sati. Prve projekcije rezultata bit će objavljene u 20 sati.
Iako je RN dobio trećinu glasova u prvom krugu, zbog specifičnosti francuskog izbornog sustava on nije presudan.
U prvom krugu izabrano je samo 76 zastupnika, a u svim ostalim jedinicama trebali su se u drugom krugu voditi četveroboji, troboji ili dvoboji za pobjedu.
Sustav, međutim, omogućuje strankama centra, ljevice i liberalima da se taktički dogovore i ostave u utrci samo onog kandidata koji ima najveće šanse da pobjedi kandidata RN-a, a ostale povuku i tako spriječe rasipanje glasova.
Pošto su ‘mainstream‘ stranke uspjele dogovoriti zajednički nastup protiv RN-a, ankete predviđaju da će broj zastupnika krajnje desnice biti manji od prvotno očekivanog.
Ako pitate Emmanuela Macrona, stvari se, najblaže rečeno, ne razvijaju prema planu. Kada je francuski predsjednik, prije nešto manje od mjesec dana, raspustio Narodnu skupštinu i raspisao prijevremene izbore, ideja vjerojatno nije bila relegirati vlastitu stranku s prve na poziciju treće političke opcije u državi.
Dogodilo se, međutim, upravo to. Reportažu iz Pariza uoči drugog kruga izbora pročitajte OVDJE
Emmanuel Macron
Posljednje dane uoči današnjega drugoga kruga francuskih parlamentarnih izbora obilježili vrlo tijesni rezultati u anketama, u kojima i dalje tijesno vodi populističko desničarko Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen, atmosfera straha i otvorene netrpeljivosti, ali i masovno širenje vrlo zabrinjavajućeg vala fizičkog nasilja.
Naime, najmanje 51 kandidat i stranački aktivist napadnut je širom Francuske, objavio je ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin, uz napomenu da strahuje od daljnjih i još žustrijih izljeva nasilja tijekom vikenda. Darmanin je izrazio bojazan zbog učestalosti fizičkih napada tijekom trotjedne kampanje koja je počela nakon što je predsjednik Francuske Emmanuel Macron raspustio parlament kada je njegova centristička koalicija poražena na Europskim izborima upravo od skupine koju predvodi Le Pen.
"Vlada raspoloženje strahovitog nasilja prema političarima i svemu što predstavljaju", kazao je Darmanin, prenosi londonski The Times. "Neki od napada su bili ekstremno ozbiljni, s ljudima koji su morali biti hospitalizirani. A k tome ni ne brojim verbalne napade, jer tome ne bi bilo kraja".
Ministar policije izjavio je to dva dana nakon što je Prisca Thevenot, doministrica za demokratsku obnovu i glasnogovornica Vlade, napadnuta skupa s dva parlamentarna zastupnika iz Macronove centrističke koalicije te dva stranačka aktivista. Postavljali su plakate u sklopu izborne kampanje kada ih je zaskočilo 20-ak osoba te ih pretukli. Dvije su osobe završile u bolnici, a Thevenot nije bila ozlijeđena, premda je "doživjela strašan šok". Uhićeni su 20-godišnjak i troje djece te ih se istražuje kao potencijalne počinitelje, a još uvijek se pokušava ustanoviti je li napad bio definitivno politički motiviran. Prema Darmaninovim riječima, dosad je zbog napada uhićeno više od 30 osoba te da se nasilje biježi na obje strane političkog spektra.
Marine Le Pen
"Nadam se da će dobiti najstrože moguće kazne. To je važno da se zaštiti demokracija. Uglavnom se tu radi o ljudima koji se spontano razljute kada nešto vide, uglavnom su to aktivisti iz ultra-lijeve ili ultra-desne koalicije, a i iz drugih političkih stranaka", kaže francuski ministar policije.
Više od 30.000 policajaca bit će raspoređeno na ulicama francuskih gradova u nedjelju. Neslužbeno, očekuju se masovni prosvjedi ukoliko Nacionalno okupljanje ostvari pobjedu. Darmanin je najavio da će ta pojačana policijska prisutnost biti produljena na naredni tjedan ako se za time ukaže potreba. U pokušaju smirivanja tenzija i rizika od izbijanja većih okršaja, Darmanin je zabranio i planirani prosvjed ispred Nacionalne skupštine u nedjelju, koji je organizirala radikalna ljevičarska grupacija "Antifašistička akcija pariških predgrađa" (Action antifasciste en banlieue parisienne). Zabranu su dobili nakon što je Marine Le Pen kazala kako je plan tih prosvjednika upasti u zgradu Parlamenta, baš kao što su to učinile pristaše Donalda Trumpa u Washingtonu 6. siječnja 2021. godine.
Što se tiče stanja u anketama, ukoliko se njihova predviđanja ostvare Parlament bi mogao ostati bez jasne većine. Nacionalno okupljanje Marine Le Pen pomalo je padala u anketama objavljenima u petak, premda im se i dalje predviđa najveći uspjeh. Naime, Institut Ipsos predviđa da će Le Pen i njezini saveznici osigurati između 175 i 205 mjesta u parlamentu, što je značajno manje od 289 stolica koje su potrebne za apsolutnu većinu, ali bi još uvijek predstavljalo najbolji rezultat. Anketa Instituta Harris Interactive dala je krajnjoj desnici od 185 do 215 mjesta, prenosi Hina.
Ipsos je za ljevičarski savez Nove narodne fronte (NFP) predvidio od 145 do 175 mjesta, a Harris Interactive između 168 i 198. A i radikalna desnica i radikalna ljevica ispred su centrističkih saveznika predsjednika Emmanuela Macrona. U većini anketa su na trećemu mjestu, Ipsos im predviđa između 118 i 148 mjesta, a Harris Interactive Macronovu taboru daje od 115 do 145 mjesta.
U prvom je krugu francuskih parlamentarnih izbora dodijeljeno samo 76 od 577 mjesta i Macronove centrističke snage te ljevičarski savez od tada su povukli stotine kandidata u taktičkom pokušaju da osiguraju poraz kandidata koji su u taboru Marine Le Pen, navodi Hina.
Jean-Luc Melenchon
Emmanuel Macron
