KAJTAZI ZA DNEVNO O UMRLOJ CURICI: ‘Najveće blago Roma su djeca! Referentice u centrima im govor
Nakon smrti malene djevojčice koja je divljački pretučena, pokrenula se u javnosti žestoka polemika oko toga je li malena romskog podrijetla ili nije i treba li uopće tu informaciju izdvajati. Dio javnosti smatra kako se u ime političke korektnosti skriva da je riječ o romskoj obitelji čime se “onemogućava” kvalitetna rasprava o nedovoljnoj zaštiti romske djece u Hrvatskoj, a sve na štetu djece i zaštite zlostavljača među Romima.
O ovom tragičnom slučaju i nasilju među Romima, razgovarali smo s predstavnikom romske manjine u Hrvatskom saboru, Veljkom Kajtazijem koji nam je rekao kako će sa svojim suradnicima istražiti ovaj slučaj. Naime, kako nam je ispričao nije rijetkost da surađuje sa Centrom za socijalnu skrb o problemima Roma kojih i sam priznaje, ima.
U trenutku kada smo ga zvali nije imao informacija o slučaju, a danas je trebao imati sastanak sa svojim suradnicima kako bi prikupio više informacija. Na pitanje bavi li se i inače ovakvom problematikom, odgovara potvrdno. Ipak, njegovo iskustvo sa centrima za socijalnu skrb nije dobro.
Referenti iz centra za socijalnu skrb Rome upućuju meni
“Naravno, ja se time svo vrijeme bavim, ali postoje institucije pogotovo za ovakve slučajeve. Radio sam i surađivao s centrima za socijalnu skrb. Naravno da uvijek ima problema, a svaka referentica u Centru za socijalnu skrb kad nastane problem kaže ‘imate saborskog zastupnika’. Isto tako, ovaj Zakon o socijalnoj skrbi trebao je biti donesen u prošlom mandatu, četiri godine su čekali i nije došao na red i sad ga čekamo isto tako u ovom mandatu. Prošlo je skoro šest ili sedam mjeseci i još ništa. Upravo je to jedan od razloga što planiram i čekam sastanak s gospodinom Aladrovićem”, rekao je Kajtazi.
Kada je riječ o nasilju među Romima, Kajtazi kaže kako se ne radi dovoljno te da se o problemima priča samo kada se nešto loše dogodi te da centri za socijalnu skrb ne rade dovoljno.
Centri za socijalnu skrb ne rade dovoljno
“Ja imam svoje suradnike koji su na terenu. Od njih dobivam sve podrobnije informacije. Oni nisu profesionalci, već volonteri, ali mi sada govorimo o profesionalnoj službi koja bi trebala obraditi svaki slučaj u svojoj domeni. Sjetimo se i onog slučaja na otoku Pagu kada je uzeo djecu i bacio ih s balkona. Zar to nije bilo dovoljno da se sve institucije i pogotovo socijalna skrb s time ozbiljnije pozabave. Što se napravilo? Nije se ništa napravilo. Danas se pričalo o tome, a onda kasnije idemo po starom i sad se dogodio ovaj slučaj. Krajnje je vrijeme da se ozbiljno i temeljito pozabavimo s tim. Mislim da centri socijalne skrbi ne rade i ne bave se dovoljno problemima”, rekao je Kajtazi.
Kao što smo i rekli, u javnosti se otvorila rasprava o romskom podrijetlu obitelji u kojoj je djevojčica stradala. Iako još nije poznato je li riječ o romskoj obitelji, Kajtazi poručuje kako u svakom žitu ima kukolja te da su po njegovom iskustvu najveće bogatstvo Roma upravo djeca.
Najveće bogatstvo Roma su djeca
“Moram reći, da su najveće bogatstvo Roma, djeca. Romi nemaju neko veliko bogatstvo, nemaju ni vile ni kule, nemaju novaca, ali imaju puno djece. Međutim, u svakom žitu ima kukolja i tako možemo reći i o romskoj zajednici. Ali 99 posto Roma, najveće bogatstvo su djeca. Ovakvo nešto što je učinila gospođa mora biti da je riječ o bolesnoj osobi. Zdrava osoba to ne može napraviti. Ako sam vam rekao da su Romima najveće bogatstvo njihova djeca, govorim i po sebi. Ja znam samo da i pored tih malih prostorija u kojima bude od petero do desetero djece, oni unatoč tome lijepo svi žive, sretni su i veseli, nasmijani, pjevaju i plešu. To je jako bitno, a nemaju adekvatne uvjete. Ovakvo nešto može napraviti samo bolestan roditelj. Ako se radi o romskim roditeljima, riječ je poremećenoj osobi i osobi koja nije stabilna”, rekao je Kajtazi.
Zastupnik Kajtazi smatra kako Romi imaju puno problema i da im treba pomoć. Međutim, kako nam kaže, nailaze pred zid kojim god putem krenu, osobito kada je riječ o ulaganju u romska naselja.
Jedinice lokalne samouprave ne žele pomoći Romima
“Pogledajte kako izgledaju romska naselja i pogledajte što rade jedinice lokalne samouprave. Oni jednostavno ne žele urediti romska naselja i ne posjećuju romska naselju. Jedino žele romske glasove. Pogledajte koliko je gradonačelnika, načelnika ili župana otišlo u romsko naselje ili koliko su uložili u romsko naselje. Ja dolazim kod gradonačelnika i načelnika i pitam ih koliko ste novaca predvidjeli u proračunu. ‘On mene pita hoćete li da vam ozbiljno kažem?’ Pitam pa zar ne razgovaramo cijelo vrijeme ozbiljno, a on kaže ‘pa ništa’. Ja njemu nudim novac, a on ne želi potpisati ugovor. Pa kako onda urediti romsko naselje”, pita se Kajtazi poručivši za kraj kako bi želio da se o tome više piše, a ne samo o problematičnim Romima.
Na pitanje ima li podataka o tome koliko često se romska djeca oduzimaju biološkim obiteljima, Kajtazi kaže kako o tome nema relevantnih podataka kao ni podataka o drugim socioekonomskih odrednicama romskih obitelji u Hrvatskoj.
Koliko često se romskim obiteljima oduzimaju djeca?
“Nažalost nemamo istraživanja. Ja kad vršim neko istraživanje, ono najmanje kada napravite neku anketu, trebate neka sredstva. Uvijek se govori da nema sredstava, a ja to ne mogu sam. Za to trebaju određena sredstva, onda možete napraviti određeno anketiranje i imali bismo točne podatke. Mi svo vrijeme sa svime nagađamo. Prije koju godinu imali smo jedno istraživanje koje je proveo Centar za mirovne studije skupa s Uredom za ljudska prava. Imali smo istraživanje u 60 romskih naselja i od tamo je uzeto po 15 ljudi, pa su se skupljali podaci koliko je pismenih, koliko nepismenih, koliko razvoda imamo, koliko djece zaista pogađa školu, koliko je prvašića i tako dalje, ali to nisu podaci s kojima vi možete baratati. U 70 godina nismo imali ni jedno na koje bismo se svi mogli pozivati, a bez takvih podataka ne možemo pristupiti ozbiljnom rješavanju podataka”, zaključio je Kajtazi.
