Koja je uloga tajne službe u aferi Janaf? Bivši operativac SOA-e za tportal: Ministri ne moraju proći sigurnosnu provjeru, a njihovi vozači i čistačice moraju
Dragan Kovačević u veljači je imenovan na još jedan mandat na čelu Janafa. Već je tada debelo bio zahvaćen policijskim mjerama koje su uključivale praćenje i prisluškivanje zbog sumnje na korupciju.
Premijer Andrej Plenković prvo je kazao da je Kovačević tada prošao sigurnosnu provjeru, pa se dan poslije ispravio.
'Imenovanja smo radili tako da smo provjeravali sve. SOA je provjeravala redovitim putem', kazao je u utorak, da bi u srijedu ustvrdio pred novinarima: 'Nismo rekli da je bilo sigurnosne provjere, to ste vi rekli. Mi smo rekli da je prošao sve procedure. Sigurnosne provjere traju jako dugo, i po tri mjeseca… Možemo mi čekirati svakoga, ali i kad čekiramo, nemamo jamstava', rekao je Plenković.
Do 2012. sigurnosne provjere, samo pitanje kojeg stupnja, radile su se automatski za sve dužnosnike i rukovodeći kadar u državnim poduzećima. I danas se provjere mogu napraviti, ali samo ako ih zatraži netko više pozicioniran.
Izmjene su se dogodile u vrijeme vlade Zorana Milanovića, a to je aktualnim vladajućima danas bio glavni argument, iako su odavno mogli vratiti zakon na staro.
U to doba šef operative u SOA-i bio je Ante Letica.
'Ravnatelji državnih poduzeća, pogotovo velikih strateških državnih poduzeća, bili su obuhvaćeni tim provjerama. Mi smo to zvali kadrovska provjera. To su vrlo detaljne provjere, možda stupanj niže od provjere za djelatnike službe', prisjeća se Letica za tportal.
No SOA je samo služba, ona ne provodi represivne mjere. Rezultati sigurnosne provjere stavili bi se visokom državnom dužnosniku na stol, a na njemu je što će napraviti s njima. Provjera može biti negativna u nekom segmentu, a čelnik državnog tijela koji je tražio provjeru ne mora prihvatiti rezultate. 'Neki političari su rekli: Neće nama SOA voditi kadrovsku politiku.' Ako političari ne vjeruju SOA-i, pa o čemu onda mi pričamo?!' kaže Letica.
Kada je u vrijeme Milanovića 2012. ukinuta automatska provjera državnih dužnosnika, govorilo se kako je to zbog preopterećenosti jer je SOA bila zatrpana zahtjevnim sigurnosnim provjerama, pa je ispalo da se nisu stigli ničim drugim baviti.
Letica kaže kako je manjak kadrova jedan od problema, no da bi provjere trebalo selektivno raditi.
'Gledajte o čemu se radi - postanete ministrica i ne morate imati provjeru, a vaša tajnica, vozač, vaša čistačica u ministarstvu moraju imati jednu od podvrsta provjera. To su štićena radna mjesta i za njih treba provjera, pitanje kojeg stupnja, a za vas koji rukovodite - ne treba', kaže.
Odgovara i na još jedno bitno pitanje koje se ovih dana vrti vezano uz Kovačevića. Da je početkom godine, kad je opet imenovan šefom Janafa, odrađena sigurnosna provjera, bi li SOA znala da je čovjek tada pod mjerama policije, da ga prate, istražuju?
Letica jasno i glasno kaže: 'Ne bi.'
Koliko god sa strane to izgledalo nelogično, jer čovjek je mogao proći provjeru, a u isto vrijeme policija je oko njega plela svoju mrežu, Letica podsjeća da tako treba biti prema zakonu.
'I stručnjaci za Ustav i kazneno pravo, prof. Palić i prof. Derenčinović, jasno su rekli da za posebne mjere i tajno prikupljanje podataka smiju znati samo oni koji sudjeluju u tom procesu. Rezultate mogu znati samo policija i Državno odvjetništvo. Svi drugi koji bi bili upoznati s time protupravno su upoznati i oni koji ih upoznaju s time vrše kazneno djelo odavanja profesionalne tajne', dodaje.
'Je li premijer znao? To ja ne znam. Je li ministar unutarnjih poslova Božinović to znao? Ja to ne znam. Je li to Božinoviću prišapnuo glavni ravnatelj policije? Ja to ne znam, ali po zakonu ne bi smio. Osim do same realizacije i privođenja. Tada dan prije toga glavni ravnatelj policije dolazi kod ministra i kaže: 'Gospodine ministre, radili smo to, to i to. Mjerama su bile obuhvaćene te i te osobe i one će sutra ujutro biti privedene na ispitivanje.' I onda ministar unutarnjih poslova ima pravo i obavezu o tome izvijestiti predsjednika Vlade', pojašnjava Letica.
Kada su u pitanju financijske malverzacije, pitanje je koliko je SOA kapacitirana za dubinsku analizu.
Pitamo Leticu bi li prvu informaciju o čudnim transakcijama trebala otkriti porezna inspekcija. 'Ako SOA dođe do podataka da se netko u državnom javnom poduzeću ili ministarstvu bavi određenim kaznenim djelima iz domene korupcije, poreznih malverzacija, SOA tu informaciju koju dobije analitički obradi i onda tu informaciju šalje predsjedniku i premijeru. Detaljniju informaciju šalje Državnom odvjetništvu, odnosno USKOK-u. I onda oni pozovu na sastanak policiju i SOA-u te kažu: 'Ovo što je SOA napisala, to je dobro, ima elemenata i mi ćemo to nastaviti raditi i preuzimamo vođenje ove akcije. SOA služi kao obavještajna potpora, ona nema ingerencije da dubinski istražuje i da prikuplja dokaze', pojašnjava Letica.
Kaže da sve što SOA prikupi mjerama, koje mogu biti identične policijskima, ne može predstavljati dokaz.
'Policija mora od početka, ali ta saznanja koja dobije od SOA-e, to im je orijentir. U SOA-i mogu znati da je netko ubojica, da je lopov, ali to što je SOA doznala, to se na sudu ne pita. Policija i USKOK moraju provesti svoje mjere kojima bi dokazali da je netko izvršio ubojstvo', dodaje.
'SOA je osposobljena da prikuplja i analizira podatke i da takve operacije operativno obradi i dostavi DORH-u, USKOK-u, ali i premijeru i predsjedniku jer oni upravljaju SOA-om. Ono što se dostavi predsjedniku u zarez, u točku se mora dostaviti i premijeru', jasan je.
