LOVRINČEVIĆ UPOZORAVA: 'Inflacija se ne ispuhuje i postaje žestoka. Nitko to ne želi reći na glas, ali recesija je neizbježna, u ovom trenutku i zdrava'

Uoči nove sjednice ECB-a i novog podizanja kamatnih stopa razgovarali smo s uglednim ekonomistom i doktorom znanosti Željkom Lovrinčevićem s Ekonomskog instituta Zagreb.

'To što javnost naziva podizanjem kamatnih stopa malo je, zanemarivo, a i zakašnjelo. Ništa bitno neće promijeniti i napraviti u odnosu na inflaciju. Što se tiče Hrvatske, situacija s inflacijom je teža jer zbog uvođenja eura oslobađa se 60 milijardi kuna deviznih rezervi banaka. U Hrvatskoj će se pojaviti 120 milijardi kuna viška likvidnosti u sustavu. U našim uvjetima kamatne stope će još dugo ostati niske. Realne kamatne stope, koje vladaju u Europi, bit će još dugo vremena izrazito negativne. Inflacija će se nastaviti istom žestinom i na prijelazu u sljedeću godinu, nema nikakvog skrivanja', ističe Lovrinčević.

Stoga nije više ni važno hoće li Vlada zamrznuti cijene jer inflacija ostaje jednako žestoka, smatra poznati ekonomist.

'Središnje banke ECB i HNB govore da je inflacija tranzitna i da se ispuhala, što ne znači ništa. Međutim to je i bila nakana Europske središnje banke – da se protiv inflacije bori drastičnim obaranjem standarda građana; da puste da se sroza realni standard te da se tako uspori i smanji potražnja. No nitko to ne želi na glas reći. Takav pristup se kroz povijest pokazao pogrešnim jer se inflacija ukorijeni u očekivanjima, zahtjevima za plaće i onda se sama regenerira.

U ostatku Europe dodatno se potpiruje inflacija financiranjem rata u Ukrajini pomoću raznih mehanizama pomoći i kredita. Potpiruje se inflacija i s fiskalne strane države, ne samo monetarne, što se događa i u SAD-u. Inflacija je fenomen koji će s nama još dugo ostati i drastično će utjecati na ljude, posebno na one s fiksnim primanjima u javnom sektoru. Početkom jeseni u Europi treba očekivati val nezadovoljstva u smislu pokušaja indeksacije primanja – plaća, mirovina, socijalnih dodataka – radi zaštite od galopirajuće inflacije, što će eskalirati među ljudima. Vlade će jednom dijelu udovoljiti, drugom ne, a to će dovesti do vala nezadovoljstva. Kad to ugradite u inflaciju, opet krećemo u krug', kaže Lovrinčević.

Ukorijenjenost inflacije traži radikalno više stope intervencije središnjih banaka i dizanje kamatnih stopa, što s druge strane ne prihvaća politika, jer takvi potezi vode privremenoj recesiji.

'No treba znati da je recesija zdrav mehanizam, posebno u ovakvoj situaciji. Nasuprot recesiji je kontinuirano inflacijsko ograđivanje i očekivanje, trajno rušenje standarda, što je svijet već prošao, ako tržišne banke ne interveniraju. Zato je promijenjen normativni okvir koji je središnjim bankama dao potpunu neovisnost o politici; na tome se radilo posljednjih 20 godina. Na tome su svi ustrajali, a čim su dobili neovisnost, nisu je upotrijebili iz straha da ekonomija ne uđe u recesiju', kaže naš sugovornik.

Pritom pojašnjava da je prolazak kroz recesiju smisao ekonomskih ciklusa, od pokretanja tržišta do naplate potraživanja, te da je ne možemo izbjeći upravo zato što je riječ o prirodnom mehanizmu.

'Središnje banke dobile su sav alat i neovisnost da spriječe spiralno kretanje inflacije, ali propustile su priliku, pustile su da inflacija radi što hoće, da se sama pokuša ispuhati, a to se kroz povijest pokazalo lošim. To je loše jer se inflacija sama ne ispuhuje. Nitko ne želi preuzeti odgovornost za to da dovede ekonomiju do faze recesije, gdje treba započeti. No nema druge, bit će sve gore. Čeka nas hrpa izmišljenih intervencija, programa, potpora… Uništava se temeljna funkcija novca kao mjerila vrijednosti i štednje', smatra ekonomist.

Lovrinčević također smatra da središnje banke imaju takav pristup zbog država poput Italije, Španjolske i Portugala. Naime, ako se kamatne stope značajno podignu, te bi države mogle bankrotirati, kaže Lovrinčević, a ovako ih se umjetno održava na životu.

'Zbog toga cijeli euroblok ima pogrešnu monetarnu politiku. Njemačka je prije bila važan faktor, no sada je zbog plinske krize i ovisnosti o ruskim energentima postala dio europskog problema, a ne rješenja. Doduše, nitko nije dio rješenja - mediteranske zemlje su neproduktivne i u kaosu, nordijske zemlje se odvajaju. Njemačka je u posljednje tri, četiri godine među najgorim ekonomijama prema performansama. To utječe i na euro. Istovremeno, dok investitori u svijetu napuštaju oslabljeni euro i okreću se drugim valutama, Hrvatska ide u suprotnom smjeru, prema euru. Je li u pravu više od sedam milijardi ljudi ili nas četiri milijuna, tek treba vidjeti, a jesen će biti izazovna', zaključuje Lovrinčević.