Nakon Trumpa, i Putin kandidiran za Nobela za mir

Nakon dvije nominacije Donalda Trumpa, i Rusi su na brzinu demonstrirali kako imaju konja dostojnog prestižne utrke: Vladimir Putin nominiran je također za Nobelovu nagradu za mir u 2021. godini.

Ruski pisac Sergej Komkov poslao je službeni zahtjev Nobelovom odboru u Oslu da se predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu dodijeli nagrada zbog mirotvornih zasluga, no ruski mediji ne preciziraju kojih. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da je prijedlog apsolutno na mjestu, no da ne bi bio nikakav problem ni ako Putin ne bude izabran.

"Ako takva odluka bude donesena, bit će to sjajno, ali i ako ne bude, neće biti nikakav problem. Teško je reći nešto više", rekao je Peskov. Članovi Nobelova odbora tu su informaciju vjerojatno primili s neskrivenom zahvalnošću.

Mnogi komentiraju kako nominacije nostitelja najsirovije svjetske moći i baštinika jezika sile za prestižnu svjetsku nagradu istu pretvaraju u živu karikaturu: nakon Trumpa i Putina mogla bi uskoro promijeniti službeni naziv u Nobelova nagrada za hir.

Trumpova dvostruka nominacija i njegov paunski govor u kampanji u kojem se razmetao tom „velikom viješću“ naročito je nagrizla njezinu medijsku pozlatu.

Trumpa je, naime,  najprije nominirao član norveškog parlamenta Kristijan Tybring-Gjedde, za „povijesni“ sporazum Vučić-Hoti u Washingtonu koji je upriličen isključivo u svrhu američke predsjedničke kampanje. Isti čovjek prije dvije godine Trumpa je nominirao za Nobela i nakon sastanka sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Jong-Unom, no - nažalost - nije riječ o komičaru ili satiričaru-performeru.

Drugu nominaciju Trumpa za Nobela uputila je grupa od sedam ultradesničarskih europarlamentaraca iz bruxelleske grupe “Identitet i demokracija. Oni su povijesnom pomirenju Srbije i Kosova pridodali i velike Trumpove zasluge za uspostavu konačnog mira između Izraela i Arapa.

Ako se zna da se radi o čovjeku koji je usprkos rezolucijama UN-a priznao Jeruzalem kao izraelski glavni grad i zaljuljao ionako fragilne odnose na Bliskom Istoku, te koji sad tjera i druge da čine isto, jasno je da nakon Mahatme Ghandija nema većeg svjetskog mirotvorca.

U 120 godina svojega postojanja Nobelova nagrada za mir imala je, doduše, čitav naramak nepriličnih i provokativnih nominacija, a i desetke krajnje kontroverznih laureata.

Razmjerno je nepoznato da je za Nobelovu nagradu za mir, primjerice, bio službeno nominiran i Adolf Hitler, i to samo tri mjeseca uoči njemačkog napada na Poljsku 1939. godine i službeni početak Drugog svjetskog rata.

“On je zaslužio dobiti Nobelovu nagradu za mir, jer nas je vratio sa ivice bezdana gdje nas je gurnula prethodna vlast, a svojim idejama nam je osigurao stogodišnji mir“ – stajalo je u tadašnjem prijedlogu nacističkih propagandista. Nobelov odbor nije se tada prepao Hitlerove oružane i političke moći te je odbacio sugestiju s najdubljim prezirom.

Jesu li imali više petlje nego danas?