Napeto u Skandinaviji. Ruski brodovi u Baltičkom moru, Švedska i Danska šalju vojsku

RAZMJEŠTANJE ruskih postrojbi na granice prema Ukrajini posljednjih dana je glavna tema svjetskih medija. Ali činjenica da su tri broda Ruske mornarice iz Sjevernog mora kroz tjesnac Veliki Belt u Danskoj ušla u Baltičko more prošla je skoro nezapaženo.

Ali, ne i u susjednim skandinavskim zemljama. Njihove vlade su sve nervoznije zbog širenja ruskih vojnih manevara, piše Deutsche Welle.

Švedska

Vlada u Stockholmu reagirala je brzo i s velikim publicitetom: krajem prošlog tjedna je na otok Gotland u Baltičkom moru poslala veći broj oklopnih vozila i od tada ulicama patroliraju vojnici.

Na Gotlandu, koji je samo oko 350 kilometara zračne linije udaljen od ruske eksklave Kalinjingrad, živi oko 60.000 ljudi. Naročito u pitoresknom lučkom gradu Visby, glavnom mjestu na otoku, vojska dominira gradskom slikom. Odgovorni u glavnom gradu Švedske pred sobom imaju sljedeći najgori mogući scenarij: Rusija bi narednih dana ili tjedana mogla ne samo pružiti pipke prema Ukrajini nego i prema baltičkim zemljama Estoniji, Letoniji i Litvi i tako se opasno približiti Švedskoj.

Švedska nije članica NATO-a, ali tijesno surađuje s tim vojnim savezom. Od kada je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim 2014. Stockholm je ponovo pojačao obranu. 2017. Švedska je ponovo uvela obvezni vojni rok.

Finska

Sa svojom 1300 kilometara dugom granicom s Rusijom Finska joj je blizu kao nijedna druga europska zemlja. Ni Finska nije članica NATO-a. Slično kao i u Švedskoj, nema potrebne većinske podrške za pristup zapadnom vojnom savezu. S obzirom na to da je vlada u Helsinkiju dugo smatrana pragmatičnom u odnosima s Moskvom, sada se više ne može sakriti rast nepovjerenja.

Dugi niz godina u političkim programima stoji opcija pristupanja NATO-u, ali najjasniji znak odvraćanja Finske od Rusije bio je u prosincu prošle godine. Premijerka Sanna Marin okončala je dugogodišnji spor oko nabavke novih borbenih zrakoplova i naručila 64 najmodernija aviona F-35 od firme Lockheed Martin iz Sjedinjenih Država. Posao vrijedan 8.4 milijarde eura.

 

Finska naručila 64 najmodernija aviona F-35 od američke firme Lockheed Martin

Nakon što je Rusija krajem prosinca zahtijevala da nijedna nova zemlja ne smije pristupiti NATO savezu, Marin je napravila još jedan korak. Početkom siječnja je u jednom televizijskom intervjuu uputila poruku Moskvi: „Nećemo dozvoliti da nas ucjenjuju."

Danska

Vlada u Kopenhagenu u odnosu s Moskvom u ovom trenutku slijedi dvostruku strategiju. S jedne strane je isto kao i Švedska pojačala svoju vojnu nazočnost u Baltičkom moru. Naime, u Baltik je poslala jednu fregatu, veći broj borbenih zrakoplova F-15 i oko 200 vojnika.

Danska je jedna od osnivačica NATO-a, i samim tim je ta intervencija pod vrhovnim zapovjedništvom vojnog saveza.

Osim toga, Danska je odlučila podržati Ukrajinu s oko 22 milijuna eura. Od travnja 2014. ukrajinske vojne snage ratuju na istoku zemlje protiv separatista koje podržava Rusija. Mirovni plan, koji je dogovoren uz posredovanje Njemačke i Francuske je na ledu. Nakon posjeta istočno-ukrajinskoj konfliktnoj regiji, ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod izrazio je zabrinutost zbog kibernetičkih napada na internetske stranice ukrajinske vlade.

Norveška

Kao još jedna od osnivačica NATO-a, Norveška je od 1949. njegov sastavni dio i nalazi se na vanjskim granicama na sjeveru. Obrambena politika igra vrlo veliku ulogu u samopouzdanju te zemlje. Oko 8000 mladih muškaraca i žena godišnje odsluži obvezni vojni rok. Norveška s Rusijom dijeli oko 200 kilometara dugu granicu, a obje zemlje su pri tom konkurentice kada se radi o sferi utjecaja na Arktiku. Ovo je još jedan od razloga zašto se ovih dana ulažu napori da se pokaže vojna spremnost.

Vlada u Oslu je tek nedavno sklopila novi vojni sporazum s SAD-om, prema kojem Norvežani Amerikancima, u slučaju rata, dozvoljavaju pristup u četiri svoje vojne baze. Treba također napomenuti da će se na norveškom teritoriju u ožujku i travnju održati jedna od najvećih vojnih vježbi NATO-a od kraja Hladnog rata: „Cold Response" (Hladni odgovor). Sudjelovat će 35.000 vojnika iz 28 članica NATO-a, ali i drugih partnerskih zemalja.

Vlada u Oslu je pored ruskih vojnih manevara također zabrinuta i zbog ruskih hakerskih napada. U jednom intervjuu je norveški premijer Jonas Gahr Store izjavio da hakeri koje podržava Rusija imaju na nišanu najvažnije norveške institucije poput parlamenta i vlade.