NEMATE IZBORA: Ako ste u ovoj grupi Stožer će vas prvog cijepiti
Planom uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv COVIDA-19 predviđeno je koje bi se skupine građana i kojim redoslijedom trebale cijepiti, a uspostavljen je i popis lokacija za cijepljenje, ali i datum mogućeg početka provođenja
U Hrvatskoj je više od polovine stanovništva u riziku od razvoja teškog oblika COVIDA-19 koji podrazumijeva komplikacije, pa i smrtne ishode. Više od milijun i pol ljudi spada u rizičnu skupinu, a od tog broja, više od milijun građana ima visoki rizik razvoja teških oblika bolesti. Ti su podaci navedeni u Planu uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv COVIDA-19, koji je već spreman i koji, između ostalog, navodi tko bi se i kojim redoslijedom trebao cijepiti kada cjepivo bude dostupno, doznaje Večernji list.
Prioritetne i ranjive skupine
Sam plan obuhvaća više segmenata; od općenitog tumačenja cijepljenja, preko uspostave prioriteta određenih skupina stanovništva, etičkih aspekata tog procesa, pa do privremenog poretka prioritetnih skupina. Prioritetne skupine trenutno obuhvaćaju zdravstveno osoblje, korisnike i djelatnike domova za starije i nemoćne osobe, ali i drugih ustanova socijalne skrbi. Potom na red dolaze osobe starije od 80 godina, a zatim one u dobnim skupinama od 75 do 79 godina, od 70 do 74, od 65 do 69, a potom odrasle osobe mlađe od 60 godina s visokim ili umjerenim rizikom od zaraze te ostali, u koje spadaju, primjerice, i zaposlenici odgojno-obrazovnih ustanova ili sveučilišta.
Plan definira i posebno ranjive skupine, odnosno one osobe koje imaju visok rizik razvoja teškog oblika COVIDA-19, koji kod njih može izazvati komplikacije i smrtne ishode. Među njima se nalaze osobe s transplantiranim tkivima ili organima, hematološki ili maligni bolesnici, neurološki bolesnici, oboljeli od kroničnih bolesti bubrega, pluća ili jetre, cerebrovaskularni bolesnici i pretile osobe. Obuhvaćen je i prikaz broja osoba u pojedinim dobnim skupinama, broj osoba s određenim bolestima, poput malignih neoplazmi, dijabetesa, akutnih infarkta miokarda, ishemijskih i drugih srčano-žilnih bolesti, cerebrovaskularnih bolesti, hipertenzije, KOPB-a, kroničnih bolesti jetre i bubrežne insuficijencije.
Cijepljenje od 15. siječnja
Početak cijepljenja predviđen je oko 15. siječnja, no o tome će se više znati kako bude pristizalo više informacije o nabavi cjepiva i dinamici distribucije u Hrvatskoj. Samo cijepljenje će se obavljati po gotovo jednakom principu kao i cijepljenje protiv gripe, a popis lokacija za cijepljenje se može proširiti i na specijaliste medicine rada.
Još nije poznato koje bi cjepivo trebalo u Hrvatsku stići prvo. Europska komisija je u srijedu odobrila šesti ugovor o nabavci s farmaceutskom kompanijom Moderna. Njime se predviđa kupnja 80 milijuna doza cjepiva u ime svih članica EU-a, a potom i moguća narudžba još 80 milijuna doza. Već su potpisani ugovori s poduzećima AstraZeneca, Sanofi-GSK, Janssen Pharmaceutica NV, BioNTech-Pfizer, a odobren je i ugovor s poduzećem CureVac. No, nije poznato hoće li građani koji se odluče na cijepljenje, moći birati kojim cjepivom će se cijepiti.
“Ne znamo hoće li se moći birati jer ne znamo koje će cjepivo biti u kojem trenutku dostupno, no stava smo da takve odluke ne treba prepustiti laicima, već stručnjacima, da oni odaberu ono što je za osobu najbolje, a u sklopu onoga čime se u tom trenutku raspolaže”, poručili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Dodaju da Hrvatska ima dovoljno kapaciteta za skladištenje cjepiva, pa čak i onog Pfizerovog koje se treba čuvati u posebnim uvjetima.
Informirati pa cijepiti
“Imat ćemo kapacitete jer se na tome kontinuirano radi i planira, s obzirom na to da se cjepivo treba čuvati na minus 70, da postoje vremenski rokovi u kojima se može potrošiti, odnosno da treba drugu dozu primiti u roku od četiri tjedna. Našli smo i dodatne mogućnosti za skladištenje cjepiva u KBC-u Zagreb, Institutu Ruđer Bošković i Imunološkom zavodu, a imamo i sami mogućnost skladištenja u HZJZ-u”, potvrdili su te dodali da bi u slučaju potrebe mogli biti angažirani i privatni kapaciteti.
Ističu kako je bolje da se građani prije cijepljenja najprije dobro informiraju, a zatim odluče o tome hoće li se ili neće cijepiti.
