Objavio popis 25 nelogičnih mjera Stožera: ‘Sami procijenite je li ovo demokracija…’

‘Razlika između liberalne demokraciju i istočnjačke despocije jest u tome što u prvoj vlast upravlja po zakonima donesenim u predstavničkom tijelu, a u drugoj po vlastitom nahođenju, često osobnom dojmu ili hiru’, ističe Huić

Davor Huić, kandidat Fokusa na prošlim izborima i dugogodišnji predsjednik udruge poreznih obveznika Lipa, na Facebooku je objavio podulji popis svih nelogičnih i kontradiktornih odluka Stožera. Pritom je istaknuo kako je to najbolji znak kako se vlast ponaša kao orijentalna despocija, a ne liberalna demokracija.

‘Ključna razlika je mjera proizvoljnosti odluka vlasti’

Razlika između liberalne demokraciju i istočnjačke despocije jest u tome što u prvoj vlast upravlja po zakonima donesenim u predstavničkom tijelu, a u drugoj po vlastitom nahođenju, često osobnom dojmu ili hiru. Ključni kriterij koji razlikuje ta dva oblika vladavine je mjera proizvoljnosti kojom osobe na vlasti donose odluke koje se tiču drugih”, piše Huić na Facebooku.

“Najbolji pokazatelj proizvoljnosti odluka jest kada su međusobno kontradiktorne, – kada recimo u mjerama za suzbijanje pandemije dopustiš da se ljudi (uključujući rizične skupine) guraju u liftu ili autobusu, ali zabraniš djetetu (nerizična skupina) da jaše konja samo u šumi pet kilometara od najbližeg drugog ljudskog bića”, nastavlja  i kreće s popisom odluka koje su u najmanjem slučaju nelogične.

‘Sami prosudite u kakvom sustavu živimo’

“Malo sam se potrudio i kompilirao nekoliko tih očiglednih nelogičnosti, pa vi sami prosudite u kakvom sustavu živimo”, dodaje.

Onda je nabrojio nelogične odluke Stožera.

• Zabrana rada trgovina nedjeljom radi “smanjenja mobilnosti” iako je najprometniji dan za trgovine petak (4. mjesec)
• Dopuštanje procesije na Hvaru “Za križen” protivno tadašnjim epidemijskim mjerama koje su vrijedile za sve ostale (4. mjesec)
• Zabrana treninga za grupne sportove za sve koji ne pripadaju u I. ili II. kategoriju sportaša, dok su nogometni treninzi dopušteni bez obzira na kategorizaciju (4. mjesec)
• Ograničavanje broja okupljenih na vanjskom prostoru na pet (5) dok su mise na zatvorenom dopuštene bez obzira na broj ljudi u crkvi
• Dopušteno listanje novina/časopisa u kafićima i frizerskim salonima, nedozvoljeno listanje knjiga u knjižnicama, uz obaveznu dezinfekciju nakon vraćanja (5. mjesec)
• Nekoliko dana nakon uvođenja obavezne samoizolacije za ljude koji ulaze u državu iz Bosne i Hercegovine se ista ukida iako je prethodno obrazloženje za uvođenje samoizolacije bio “veliki broj zaraženih” koji se u vrijeme ukidanja samoizolacije samo povećao i bez obzira na činjenicu da BiH nije bila među zemljama prema kojima je ostatak EU-a najavio otvaranje (6. mjesec, malo prije izbora)
• U 4. mjesecu je bio zabranjen međužupanijski autobusni prijevoz osim Zaprešić – Zagreb (Božinović je iz Zaprešića)
• Proslava izborne pobjede HDZ-a u dupkom punom dvorištu Arheološkog muzeja uz grljenje, pjevanje, vikanje bez maski i osnovnog pridržavanja epidemioloških mjera uz sudjelovanje članova Stožera (Božinović, Beroš), iako ministar Beroš priznaje da se radilo o rizičnom ponašanju (7. mjesec)
• U 11. mjesecu nakon kolone sjećanja su održani unutarstranački izbori u HDZ-u na znatno većim brojkama novozaraženih i umrlih nego danas, ali se zbog toga čekalo s mjerama
• Dopuštanje održavanja Sinjske Alke bez obzira na predviđanje da će izazivati gužve na feštama i ulicama Sinja (8. mjesec)
• Zabranjen rad kladionicama, automat klubovima i kasinima, dozvoljen rad poslovnicama Hrvatske Lutrije koje smiju primati uplate za „sreće“, ali ne i kladioničarske listiće (11. mjesec)
• Zabrana sportskog treniranja djeci, ali ne i starijim uzrastima, iako su djeca najmanje rizična skupina i iako djeca pohađaju skupa školu i mogu putovati javnim prijevozom (11. mjesec)
• Zabrana treniranja u sportovima u kojima nema kontakta – poput tenisa ili jahanja
• Dozvola Kolone sjećanje u Vukovaru od 10 tisuća ljudi praktički netom prije radikalnog postrožavanja mjera, a nakon koje je radikalno porastao broj oboljelih ondje (11. mjesec)
• Župan Kolar se u 12. mjesecu žali da se, zbog propusnica iz Krapinsko-zagorske županije ne može ići u Zagreb, a iz Zagrebačke može, iako ne vidi veću potrebu nekoga da ide u Zagreb iz Zaprešića, nego iz Stubice ili Zaboka (12. mjesec)
• Nakon uvođenja propusnica, stranac može ući u Hrvatsku s potvrdom da je prebolio koronu, ali se ljudi s takvim uvjetima ne mogu kretati među županijama unutar države (12. mjesec)
• Zatvaranje sajmova na velikim otvorenim prostorima bez ikakvog dokaza utjecaja na epidemiju (12. mjesec)
• Zabranjen rad kafića zbog šire strategije „kako bi se ograničio kontakt osoba, naročito na mjestima gdje je više skupina koje se međusobno ne poznaju, odnosno dolaze iz različitih područja u koja povratkom mogu širiti zarazu“, iako je istovremeno dozvoljen rad trgovačkih centara koji nose iste karakteristike (12. mjesec)
• Epidemiolozi, čiji su prijedlozi uvijek rigorozni jer im je posao brinuti primarno o zdravlju, a ne ekonomiji, predlože Stožeru da ne zatvara ugostiteljske objekte, nego da im samo ograniči rad te da zabrani ulazak maloljetnicima. Unatoč tome, Stožer ih zatvara, a na pitanje zašto odgovaraju – “prijedlog je temeljen na struci”. Kojoj struci? (Jutarnji list, 12. mjesec)
• Zabranjeni treninzi velikoj većini klizača bez obzira na broj ljudi na klizalištu, dok je dopušten rad javnih klizališta (12. mjesec)
• “Pad mora biti jasan i trendovski da bi se mjere ublažile. Svi pratimo dnevne brojke, vidite da nismo blizu tog scenarija. Pad moramo vidjeti iz dana u dan.” – opravdanje Božinovića za produženje mjera, no po dolasku jasnog i trendovskog pada u prvom mjesecu, mjere se ipak ne ublažuju (12. mjesec/ 1. mjesec)
• Ne dopuštanje spuštanja donošenja odluka o epidemijskim mjerama na županijsku razinu iako su određene županije sasvim očito pogođenije od drugih i bez obzira na to što su prije uvođene propusnice za putovanja među mjestima (1. mjesec, propusnice uvođene u 12. i 4. mjesecu)
• Zabranjen rad teretana i bazena, dozvoljen rad toplica (1. mjesec)
• Zabranjena konzumacija hrane tokom kino projekcija, dozvoljena prodaja hrane u kino dvoranama (1. mjesec)
• Zabranjena prodaje kave za van kafićima, dok je isto to dopušteno kioscima, restoranima, pekarama i slastičarnicama (2. mjesec)