PLENKOVIĆ BIO ŠIROKE RUKE, SADA MORA NAĆI 500 MILIJUNA KUNA: Zeznuli su ga građani. Puna im je kapa svega, počeli su stezati remen

Preliminarni podaci europskog ureda za statistiku objavljeni u ponedjeljak pokazuju da je ukupna inflacija prošlog mjeseca iznosila 10,7 posto na godišnjoj razini što predstavlja najveći rast od formiranja eurozone. Devetnaest članica eurozone u koju 1. siječnja ulazi i Hrvatska se u posljednjih 12 mjeseci suočavaju s višim cijenama, posebice energije i hrane, a povećanje je naglašeno ruskom invazijom na Ukrajinu krajem veljače.

Očekuje se da će u listopadu najveći rast imati troškovi energije, na 41,9 s 40,7 posto u rujnu. U istom razdoblju su rasle i cijene hrane, alkohola i duhana, skočivši za 13,1 posto sa 11,8 posto prošli mjesec.

Podaci stižu u ponedjeljak nakon što su pojedine zemlje prošli tjedan objavile brze procjene. Tako je u Italiji ukupna inflacija bila iznad očekivanja analitičara na 12,8 posto na godišnjoj razini. Njemačka je također objavila da je inflacija skočila na 11,6 posto, a u Francuskoj je ta brojka dosegla 7,1 posto. Različite vrijednosti odražavaju mjere koje su poduzele nacionalne vlade, kao i razinu ovisnosti koju države imaju ili su imale o ruskim energentima.

Ipak, postoje zemlje u kojima je inflacija porasla za više od 20 posto. To se odnosi na Estoniju, Latviju i Litvu.

Kamate opet otišle gore

Europska središnja banka (ECB) je prošlog četvrtka potvrdila daljnja povećanja kamata u nadolazećim mjesecima, u pokušaju snižavanja cijena.

U njihovom priopćenju se navodi da je postigla ‘znatan napredak’ u normalizaciji stopa u regiji, ali ‘očekuje da će dodatno podići kamatne stope, kako bi osigurala pravovremeni povratak inflacije na srednjoročni inflacijski cilj od dva posto’.

Naime, ECB je prošlog tjedna drugi put zaredom odlučio podići stope za 75 baznih bodova, a predsjednica ECB-a Christine Lagarde je tad objavila da se vjerojatnost recesije u eurozoni povećala.

Nakon godine dana velikih problema, gospodarski rast u eurozoni usporio je na 0,2 posto. To se dogodilo nakon što je regija u drugom kvartalu rasla po stopi od 0,8 posto. Od zemalja eurozone, samo su Belgija, Latvija i Austrija zabilježile stope BDP-a ispod nule.

Do sada je taj 19-člani blok izbjegao recesiju, ali sada je očito usporavanje gospodarstva. Euro je zadnjih dana bio slabiji u odnosu na dolar što je dodatno zabrinulo ECB zbog bojazni da će to još više pogurati inflaciju.

U međuvremenu u Hrvatskoj, koja u eurozonu ulazi 1. siječnja, još čekamo podatke o inflaciji za listopad. S obzirom na snažan rast cijena hrane i energenata, možemo pretpostaviti kako će u listopadu brojka biti veća od 12,8 posto koliko je zabilježeno u rujnu.

‘Bit će lova u mutnom’

Pitanje koje muči mnoge građane hoće li se cijene ikad vratiti na staro? Ekonomisti bi rekli, sve je u rukama ponude i potražnje. Dok je potražnja visoka, a ponuda ograničena, cijene će rasti. I dok je dosada potražnja usprkos rastu cijena rasla, izgleda kako se pokazuju prvi znakovi usporavanja.

Državni zavod za statistiku je prije tri dana objavio brojke koje govore kako je ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo u rujnu 2022. realno pao za 0,1 posto u usporedbi s kolovozom 2022.

Od toga je promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao za 0,9 posto, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) pao za 2,7 posto.

Brojke su jasne. Hrvatima je puna kapa visokih cijena i počeli su stezati remen i manje kupovati. Hoće li to utjecati na trgovce da počnu smanjivati cijene, još je rano za reći.

Makroekonomist Mladen Vedriš je na tribini ‘Ulazak u eurozonu – propast ili spas?’ prognozirao kak0 će se, kad se zaustavi inflacija, cijene ispuhivati barem tri godine, s time da se neke nikad neće vratiti na stare razine, niti ćemo, kaže, ikad biti načisto s time koliko je od tog rasta cijena donio euro, a koliko ovaj glavni val inflacije.

‘Bit će lova u mutnom, da skratim’, rekao je Vedriš.

Uskoro nas čeka blagdanska sezona, doba kada Hrvati tradicionalno najviše troše. Kupuju se pokloni, luksuznija hrana, Trgovci vjerojatno s većom nervozom očekuju prosinac od samih građana. Građani su prošle godine u prosincu potrošili 17,5 milijardi kuna, što je bilo više čak i od do tada rekordne 2019. godine.

Koliko će se trošiti u prosincu, sigurno brine i premijera Andreja Plenkovića. Počnu li građani više stezati remen, biti će i manje novca u proračunu. A novca premijeru sada treba više nego ikad nakon što je odlučeno da Vlada od 1. listopada odiže osnovicu za državne i javne službenike za šest posto, a u 2023. za još dva posto, počevši od 1. travnja. Povećanje osnovice za šest posto stajat će državu 600 milijuna kuna, a osigurat će se rebalansom proračuna i preraspodjelama dok će za povećanje od dva posto trebati 500 milijuna kuna.