Plenković objasnio kako je došlo do fotografije s “rusofilom” Đokovićem: Milanović je zadnji koji može prozivati

Premijer Andrej Plenković boravi u Parizu gdje se obratio Vijeću OECD-a, međunarodne organizacije 38 najrazvijenijih država svijeta. Prije toga sastao se s francuskim predsjednikom Emanuelom Macronom.

Sudjelovao je na sastancima u sjedištu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, čijom članicom Hrvatska nastoji postati. S glavnim tajnikom Mathiasom Cormannom potpisano je pismo o prihvaćanju hrvatskog članstva u Radnoj skupini OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama, što je još jedan važan korak na putu prema članstvu u OECD-u.

“Taj proces bi trebao biti okončan do kraja 2025. s ambicijom da se formalno članstvo realizira 2026. Reakcije niza veleposlanika ovdje, a njih je bilo barem 12 ili 13 koji su reagirali na moje uvodno izlaganje, su bile pune potpore, pune razumijevanja i pune jako dobrih ocjena za dosadašnje napore koje je Hrvatska u tom procesu učinila”, izjavio je premijer Plenković.

Hrvatska je 2017. podnijela zahtjev za članstvo u OECD-u, organizaciji koja okuplja 38 zemalja, a službeno je započela pristupni proces u srpnju 2022.

“Izdvojio sam tri točke koje mi se čine posebno važnim. Prvo je bolje uređenje poduzeća u državnom vlasništvu i idemo s novim zakonom koji će regulirati upravo taj segment. Jačanje ukupne poslovne klime, dakle stabilan, snažan, pouzdan pravni okvir, isto tako privlačan i predvidljiv porezni okvir za ulagače. I treće, jačanje svih mehanizama, institucija pa i pravnih okvira za borbu protiv korupcije”, naglasio je premijer.

Po ranijim riječima zamjenika glavnog tajnika te organizacije, Hrvatska bi mogla pristupiti za tri do sedam godina. Uz Hrvatsku, ostale zemlje kandidati za članstvo u OECD-u su Argentina, Brazil, Bugarska, Rumunjska i Peru. Posljednja zemlja koja je pristupila OECD-u bila je Kostarika 2021.

Francuski predsjednik pozvao ga je da zajedno pogledaju finale Svjetskog prvenstva u ragbiju (Novi Zeland – Južnoafrička Republika 11:12), koje se održalo u subotu 28. listopada. Tamo se fotografirao s Novakom Đokovićem. Zbog toga ga je, između ostalog, kritizirao predsjednik Zoran Milanović, ustvrdivši da je srpski tenisač rusofil.

“Kako su obaveze u Bruxellesu završavale u petak, odlučio sam provesti vikend s obitelji, na što mi je on (Macron, op.a.) rekao da pogledamo utakmicu zajedno. U jednom trenutku se pojavio Đoković, nisam ni znao da će biti tamo, fotografirali smo se… Ali zadnji koji me može prozivati je Milanović, koji nas dovodi u poziciju da moramo objašnjavati stavove Hrvatske, a to je podrška Ukrajini, što je naš stav cijelo vrijeme. Ako je netko rusofil, to je onda on. Čuo sam i da je koristio izraz “budala”, na što mogu reći da su njegove izjave posljednjih godinu dana debilne i sramota za Hrvatsku”, izjavio je premijer pa objasnio hrvatski stav oko primirja u Gazi:

“Opća skupština Ujedinjenih naroda donosi rezolucije koje nisu obvezujuće, to je broj jedan. Drugo, temeljna pozicija Hrvatske je, za što smo se zalagali, sadržana u zaključcima Europskog vijeća, koji vrlo jasno navode osudu Hamasova terorističkog napada na Izrael jer to je početak svega ovoga. I sve ostalo, humanitarnu pomoć, sprečavanje regionalne eskalacije, poštovanje međunarodnog i humanitarnog prava i sve moguće humanitarne koridore i pauze… Hrvatska stoji iza svega toga. Ta i takva rezolucija nije sadržavala referencu na osudu Hamasovog terorističkog napada na Izrael. Mi kao principijelna vlada, ne oportunistička kako bi htio on (Milanović, op.a.), ne možemo biti neutralni na temi u kojoj ili si za ili si protiv. Ne možemo biti za rezoluciju koja je propustila reći tko je sve započeo, a to je Hamas. To je bit. Znate, to me podsjeća na neke otprije tridesetak godina koji su govorili da se zna tko su agresori i potom su doživjeli veća zvjerstva od istih tih agresora. Hrvatska vodi principijelnu politiku, za razliku od Milanovića, i kad je riječ o Ukrajini i Rusiji, kao i terorističkom napadu Hamasa i pravu Izraela na odgovor. To što on i nekoliko njegovih prijatelja nastoje iskoristiti ovu temu da bi pokrili sramotu unazad godinu i pol dana, kad je riječ o stavu vezano za Ukrajinu i Rusiju. Naš stav je principijelan, Hrvatska nije nesvrstana zemlja, ima čvrst stav. I kakav bi to osobni interes bio? Tako nešto nema nikakvih temelja.”

Odgovorio je premijer i prozivke da nije konzultirao predsjednika, što Ustav nalaže.

“Je li on nas konzultirao kad bi govorio što hoće? Imamo posla s nekim tko godinu i pol dana vodi neku svoju politiku, štetnu za hrvatsku vanjsku politiku. Besmisleno je što priča da smo stavili metu na Hrvatsku. Bitno je da pokažemo stav. Da je navedena osuda Hamasova terorističkog napada, bili bismo za rezoluciju”, zaključio je premijer Andrej Plenković.