Plenković: Rast cijena nafte posljedica globalnih sukoba, Hrvatska ostaje stabilna u opskrbi energijom

Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je u HRT-ovoj emisiji "A sada, Vlada", gdje je komentirao aktualne globalne i domaće izazove, uključujući poremećaje na tržištu energenata, sigurnosne prijetnje te mogućnost novog migrantskog vala.

Govoreći o posljedicama eskalacije sukoba na Bliskom istoku, istaknuo je kako su izraelsko-američki napadi na Iran i uzvratni udari na američke baze u Zaljevu uzrokovali snažan rast cijena nafte.

• Što se tiče situacije nakon početka rata na Bliskom istoku, izraelsko-američkih napada na Iran te uzvratnih udara na američke baze u Zaljevu, došlo je do rasta cijena nafte. Nafta je prije te subote bila oko 70 dolara po barelu i nakon toga smo vidjeli strelovit rast na globalnim tržištima. Ona je jutros oko 100 dolara, a bila je i 20-ak dolara više. To uzrokuje trenutni rast cijena derivata - rekao je.

POGLEDAJTE VIDEO:

Dodao je kako je Vlada u proteklim godinama razvila mehanizme za upravljanje krizama, što se, kako je naglasio, odražava i u aktualnim mjerama pomoći.

• Zato smo donijeli 10. paket mjera vrijedan 450 milijuna eura. Usmjeren je na amortizaciju i smanjenje cijena goriva i ukapljenog naftnog plina. Pritom smo dodali paket koji je usmjeren na one na koje ova kriza najviše utječe - poručio je.

Dio mjera odnosi se i na potporu gospodarstvu, posebno sektorima koji su izravno pogođeni rastom cijena energenata.

• Uz maloprodaju, što je važno za gospodarstvo, pripremili smo paket od 20 milijuna eura za poljoprivrednike. Slično je s paketom od osam milijuna eura za ribarstvo plus ona snažna potpora ugroženim kupcima energenata, rekao je.

Naglasio je i kako je Vlada produljila postojeće mjere regulacije cijena energenata.

• Neće se mijenjati do 1. listopada, sljedećih šest mjeseci, režim je identičan. Povrh ovih kratkoročnih mjera, koje su tu da budu zavoj za ranu, pripremili smo i mjere koje su u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetske tranzicije koje imaju jednostavnu poruku - tranzicija na obnovljive izvore energije i smanjivanje ovisnosti od fosilnih goriva, naglasio je.

Osvrnuo se i na širi europski kontekst, upozorivši na ovisnost kontinenta o uvozu energenata.

• Europa je kao kontinent u potpunosti ovisna o drugima i u gospodarskom smislu silno ranjiva kada se događaju ovakvi vanjski šokovi. Da bismo to smanjili, potrebno je ulagati u obnovljive izvore energije, rekao je.
• Paket je promišljen, nije rađen preko noći i pratili smo krizu svaki dan, ustvrdio je.

Govoreći o mogućim nestašicama, poručio je kako razloga za zabrinutost nema.

• Ima među nama generacija koje se ne sjećaju režima par-nepar, ne sjećaju se ni 1970-ih, ni 1980-ih, a ne sjećaju se ni Domovinskog rata. Kao društvo danas živimo u komfornoj poziciji gdje je sve dostupno, rekao je.

Posebno je naglasio važnost stabilne opskrbe energijom, istaknuvši da ona nije bila dovedena u pitanje.

• Naš cilj je sve ovo vrijeme održati sigurnost opskrbe i ona nikad nije došla u pitanje. Imamo svoj naftni terminal, rafineriju i LNG terminal. Energetski smo dobro pozicionirani. Komuniciramo s distributerima i kada gledate mjere koje su donesene za smanjivanje cijena naftnih derivata, tu postoji ravnoteža. Dio mjera snižavanja cijena je bio nauštrb trošarina koje su prihod proračuna, a dio je bio na premijer koje su prihod distributera, rekao je.

Zaključno je istaknuo kako Vlada nastoji zadržati cijene na prihvatljivoj razini za građane i gospodarstvo.

• Cijene koje su danas u maloprodaji su još uvijek niže nego što su bile najviše cijene 2022. u vrijeme početka ruske agresije na Ukrajinu, zaključio je.