Pogledajte usporedbu prosječnih mirovina pet zemalja: U Austriji veća nego plaća u Hrvatskoj
Hrvatski umirovljenici, iz niza razloga, imaju vrlo niske mirovine, pogotovo u usporedbi sa zapadnoeuropskim umirovljenicima. Na primjer, u Austriji prosječna starosna neto mirovina iznosi oko 1.700 eura, što je znatno više nego čak i prosječna neto plaća u Hrvatskoj.
Građane Europske unije povezuje zajedničko tržište i pravila, no razlike u visini prosječnih mirovina među državama članicama vrlo su velike. Iako je hrvatski mirovinski sustav ocijenjen kao jedan od 20 najboljih na svijetu iznosi koje dobivaju umirovljenici daleko su od dovoljnih za normalan život i značajno niži u odnosu na većinu zemalja Europske unije, piše Mirovina.hr.
Prosječna starosna mirovina u Austriji oko 1.700 eura
Prema službenim podacima nacionalnih mirovinskih zavoda, prosječna neto starosna mirovina u Hrvatskoj iznosi 631 euro. U susjednoj Sloveniji iznos je znatno viši, 959 eura. Talijanski umirovljenici primaju oko 1.100 eura, dok Austrija prednjači s iznosom od oko 1.700, što je osjetno više nego, na primjer, prosječna neto plaća u Hrvatskoj, koja je prema podacima za siječanj ove godine iznosila 1.392 eura. U Njemačkoj prosječna neto starosna mirovina iznosi oko 1.300 eura.
U Hrvatskoj prosječna starosna mirovina predstavlja tek oko 45 posto prosječne plaće, a taj postotak ranije je bio još i niži, o čemu smo pisali ovdje. Posljedica je to niskih plaća tijekom radnog vijeka i relativno kratkog radnog staža, često prekinutog nezaposlenošću ili radom na crno.
Iako talijanski umirovljenici imaju više mirovine nego oni u Hrvatskoj i Sloveniji, zemlja se suočava s problemima kao i druge europske zemlje, poput demografskog starenja. ali i visokog javnog duga, što dugoročno može ugroziti stabilnost mirovinskog sustava. Austrijski umirovljenici imaju jedan od najizdašnijih mirovinskih sustava u Europi. Njihove visoke mirovine posljedica su relativno visokih izdvajanja te dugog radnog staža od čak 45 godina. U Austriji se za mirovinsko osiguranje izdvaja 22,8 posto bruto plaće. Također, većina austrijskih mirovina nije dodatno oporezovana, što povećava stvarni iznos koji umirovljenici primaju.
Kako popraviti hrvatski mirovinski sustav?
Njemačka, koja se dugo doživljavala kao ekonomski najsnažnija država Europe, ima niže prosječne neto starosne mirovine od Austrije, oko 1.300 eura. Njemački sustav sve se više okreće ka privatnoj štednji. Neto iznos njemačke mirovine također jako ovisi o poreznom opterećenju i ukupnim prihodima pojedinca.
Usporedba pokazuje da umirovljenici u bogatijim državama primaju znatno više, što im omogućuje i viši životni standard. Iako razlike u troškovima života djelomično ublažavaju stvarni jaz u kupovnoj moći, ne mogu ga u potpunosti poništiti. Hrvatski umirovljenici ostaju među socijalno najugroženijima u EU, kada se usporedi odnos između visine mirovine i troškova života.
Ovi podaci jasno govore o potrebi dubinskih reformi hrvatskog mirovinskog sustava, kao i o stvaranju uvjeta za bolje plaće i radne uvjete, kako bi buduće generacije imale veće šanse za dostojanstvenu starost. No, mišljenja o tome kako reformirati mirovinski sustav su podijeljena. Dok se jedni zalažu za jačanje privatne štednje kroz drugi i treći stup, drugi smatraju da bi drugi stup trebalo ukinuti te se vratiti na stanje prije mirovinske reforme provedene prije 20-ak godina.
