Potrošačke cijene porasle, a Hrvatska ima najvišu inflaciju u gotovo 10 godina

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju loše rezultate potrošačkih cijena u kolovozu. One su porasle 3,1 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa inflacije još od travnja 2013. kada je iznosila 3,3 posto. Podaci također pokazuju ubrzanje inflacije u odnosu na raniji mjesec.

Ovaj rast potrošačkih cijena prati i rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. One su u kolovozu porasle za 9,3 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok od kada se prate ti podaci.

Taj rast uvelike je generiran u kategoriji Goriva i maziva, gdje su cijene porasle za 19 posto, odražavajući rast cijena na svjetskim robnim burzama sirove nafte, navodi RBA. No, dodaju, rasle su i cijene i u ostalim potkategorijama poput usluga prijevoza, što se zasigurno može povezati s rastom potražnje i polaganom normalizacijom putovanja.
Podaci DZS-a pokazuju da su porasle cijene zračnog i pomorskog putničkog prijevoza.

“U skladu s očekivanjima, objava indeksa potrošačkih cijena za kolovoz potvrdila je nastavak jačanja inflatornih pritisaka. Najviša je to stopa godišnje inflacije od travnja 2013. godine. Osim učinka baznog razdoblja posljedica je to prelijevanja cijena sa svjetskih robnih tržišta, rastuće domaće i inozemne potražnje te konvergencije cijena prema europskom prosjeku, osobito kod usluga”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u svom osvrtu na ove najnovije podatke o inflaciji.

Statistika po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje pokazuje da su na godišnjoj razini najviše porasle cijene prijevoza, za 9,9 posto u odnosu na kolovoz prošle godine.

Nadalje, porasle su i cijene alkoholnih pića i duhana – na godišnjoj su razini za 5,5 posto, restorana i hotela za 4,4 posto, stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za dva posto, komunikacija 2 posto te pokućstva, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva 1,2 posto.

Dok su porasle i cijene rekreacije i kulture, pad su zabilježile jedino cijene obuće i odjeće pale za 0,5%. Također su pale cijene raznih dobara i usluga za 0,2 posto te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 0,1 posto.

“Hrana i bezalkoholna pića najveća su sastavnica košarice potrošačkih dobara, s udjelom većim od 27 posto. Rast u ovoj kategoriji započet je polovinom godine, a osobito je izražen kod ulja i masti te kruha i žitarica. U suprotnom smjeru na mjesečnoj razini djelovale su cijene odjeće i obuće, s negativnim doprinosom od 0,22 posto, budući da su cijene u navedenoj kategoriji na mjesečnoj razini u prosjeku niže za 3,8 posto”, navodi se iz RBA.

Cijene alkoholnih pića i duhana, cijene zdravlja, cijene komunikacija te cijene obrazovanja u kolovozu u odnosu na srpanj u prosjeku ostale na razini cijena iz srpnja 2021., navodi se u izvješću DZS-a. Kumulativni statistički podaci za prvih osam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuju rast potrošačkih cijena za 1,7 posto.