Pravni stručnjak o sukobu Milanovića i Plenkovića: Predsjednik je u pravu

Profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivan Rimac, u N1 Newsroomu komentirao je Zakon o izbornim jedinicama, ali i novi sukob predsjednika Zorana Milanovića s premijerom Andrejem Plenkovićem.

Oko načina na koji je zakon donijet, bilo je prigovora, ali zapelo je na tehničkom detalju.

“Predsjednik ima pravo razmotriti zakon i čak ga odbiti, ako nije u skladu s Ustavom. Ono što je atipično jest što HDZ prebacuje odgovornost na predsjednika, koji je to potpisao unutar uobičajenih rokova, a da pritom ne govore da su deset mjeseci znali za uvođenje zakona, oko kojeg nije provedena ni javna rasprava. Mislim da tu premijer nije u pravu, iako vidim da vrlo rado napada predsjednika. Ali, čini mi se da to stalno nametanje dijaloga s njim nije u svrhu zakona ili nekog drugog postupka, već omalovažavanje oporbe u Saboru i skretanje teme s toga kako Vlada upravlja državom”, izjavio je Rimac.

Da nije oporbe, ne bi se sve ovo ni doznalo. Marija Selak Raspudić (MOST) upozorila je na činjenicu da piše točan datum stupanja zakona na snagu, što nije uobičajeno. Također, da je zakon izglasan samo deset dana ranije, izbjegla bi se cijela priča.

“Opet govorimo o zadnjih pet minuta unutar cijelog tog razdoblja donošenja tog zakona. Prijedlog je kružio u veljači unutar stručne javnosti i bilo je dosta kritika. One se nisu uvažile, a ne vjerujem da HDZ tijekom proljeća i zasjedanja Sabora nije mogao skupiti većinu i izglasati ga. Ništa se u zakonu nije promijenilo u tom razdoblju”, kazao je Rimac.

Predsjednik će iduće godine odrediti mandatara i sad se povuklo pitanje da ako svakim zarezom koristi ustavne ovlasti, što je s potpisima, odnosno, potpisi kao kategorija dokazivanja većine nije precizirana Ustavom. Milanović je rekao vrlo jasno da su ti potpisi obavezni.

“Nije jasno kako zaključuje tko ima većinu koja bi izglasala povjerenje prvoj vladi koja se uspostavlja nakon izbora. Vrlo česti neprincipijelni prelasci iz jedne stranke u drugu, kao i to kome se priklanjaju nezavisni zastupnici, doveli su do toga da praktički predsjedniku bude komplicirano razgovarati s dvadesetak aktera. Osim toga, u tom razdoblju razgovora, netko može kontaktirati jednu i drugu opciju koja pokušava sastaviti većinu i odlučiti se ili promijeniti mišljenje. Zato se uvriježilo da ako mandatara dolazi sa 76 potpisa, njemu treba povjeriti sastavljanje vlade”, objasnio je profesor.

Oporba tvrdi da HDZ nema šanse skupiti većinu, prvenstveno zbog brojnih potencijalnih afera, ali i činjenice da životni standard nije dobar. Što premijer odbacuje i time zapravo mnogim građanima sugerira da nije svjestan onoga što se oko njega događa.

“Iako premijer navodi ulazak u eurozonu, primjerice, kao uspjeh, a građanima je to smanjilo kupovnu moć, onda teško da i oni to mogu vidjeti kao uspjeh. Očekujem zanimljivu kampanju, ali kad će biti izbori i kako će završiti, to je neizvjesno”, naglasio je Rimac.

Ankete pokazuju drugačije?

“Na njih odgovaraju oni koji aktivno prate politiku, relevantnije su u trenucima kad se približavaju izbori. Imamo općenito loš odaziv na ankete pa se kroz njih ne može graditi stabilna prognoza ishoda izbora. Također, kad ne znamo vrijeme održavanja izbora, stranke provode svoje ankete, prvenstveno kako bi znali s kime koalirati. I drugo, da pokušaju konfigurirati teme u kampanji. Zasad ankete govore samo to, rejting ne mogu procijeniti”, zaključio je Ivan Rimac.