VIJESTI Najčitanije

Predsjednički kandidat Miroslav Škoro gostovao je u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2.

Predsjednički kandidat Miroslav Škoro gostovao je u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2.

Neka od pitanja o kojima govorio su zašto se kandidira za predsjednika Republike, računa li na podršku samo desnog biračkog tijela ili će nekako pokušati pridobiti i lijevo orijentirane glasače te zašto misli da bi bio bolji predsjednik od Kolinde Grabar-Kitarović.

Na pitanje o možebitnom okupljanju desnih stranaka kojima bi bio na čelu, rekao je da ne razmišlja ni o kakvim parlamentarnim izborima niti je o tome vodio ikakve razgovore. Usredotočen je, poručuje, na predsjedničke izbore. Ne isključuje mogućnost daljnjeg bavljenja politikom ako ne uspije na predsjedničkim izborima, rekao je.

“Da bi se dogodile promjene u gospodarstvu, moraju se dogoditi promjene u političkom sustavu. Zbog toga ja “jašem” po pitanju da se omogući bolja kontrola na podjeli sudstvo, izvršna vlast, zakonodavna vlast. Kod nas je to jedna lažna parlamentarna demokracija,” tako je komentirao između ostalog i svoju inicijativu da se povećaju predsjedničke ovlasti.

Na pitanje misli li da bi se trebala oporezivati imovina, odgovara: “Znam da ništa ne znam”.

Njegova specijalnost u ekonomiji su, objašnjava, intelektualna prava i monetizacija nematerijalnog vlasništva, dok o svemu drugome zna “vjerojatno na razini prosječnog ekonomista”. Ali zna, kaže, da u Hrvatskoj postoje stručnjaci koje nitko ništa ne pita, a on bi ih vrlo rado pitao i odluku prepustio njima.

“Živio sam u zemlji u kojoj se oporezuje kapital. Živio sam u SAD-u i kod njih je situacija takva da svatko tko posjeduje nekretninu mora jedanput godišnje plaćati porez. Iz tog poreza se onda rješavaju komunalni i ini problemi lokalne samouprave. Kod nas je situacija takva da se kod svake kupoprodaje nekretnine plaća taj porez. Bio je 5 posto, pa 4 posto, sad je 3 posto. To je stvar odluke, ali tu odluku moramo donijeti mi. Zbunjujemo investitore. Dakle, kod nas investitori kada uđu u bilo koji investicijski ciklus, ne znaju što ih očekuje sutra,” kazao je o oporezivanju imovine.

Govoreći o zaduživanju, istaknuo je kako je Hrvatskoj danas bonitet bolji nego u vrijeme Milanovićeve vlade, “kada je bio u smeću”.

Osvrnuo se tijekom emisije i na činjenicu da je već bio dijelom političkog establišmenta:

“Da su stvari u hrvatskoj politici dobre, ja se ne bih prije svega imao ambicija politički artikulirati. One jednostavno nisu dobre. Da su stvari u HDZ-u, kada je u pitanju vodstvo HDZ-a, dakle ta politička oligarhija ili elita koja se odvojila od samog članstva dobre, ja nikada ne bih ni izlazio iz tog HDZ-a. Međutim one nisu dobre. I to je razlog zbog kojeg sam ja napustio tu stranku. Nisam od onih ljudi koji smatra da sama činjenica da sam bio u HDZ-u mene “za sve vijeke vjekova amen” stvrstava kao nekog ortodoksnog HDZ-ovca. Tom analogijom je Jasmin Stavros još uvijek bubnjar grupe More, a nije vokalni solist. Svi mi prolazimo određene procese u sazrijevanju, odrastanju, životu. Ja jesam bio član HDZ-a, međutim vratio sam iskaznicu HDZ-a i dao sam ostavku, otišao sam, vratio sam mandat Ivi Sanaderu, odnosno HDZ-u. Svi ovi licemjerni ljudi koji mene na neki način pokušavaju gurnuti u taj ekstremni desni spektar, su u to vrijeme ostali uz Ivu Sanadera i dan danas se nalaze u vlasti,” rekao je, piše HRT.hr.

O uručenju članske iskaznice 2007. godine od strane Ive Sanadera pak kaže:

“To je bilo procijenjeno da bi bilo dobro medijski da me se učlani još jedanput u taj HDZ.”

Iskaznicu HDZ-a te godine primio je kada su, rekao je, “s drugog spektra dolazile glasine da će zabraniti glasovanje hrvatskoj dijaspori”.

“Nije mi se sviđalo kada su govorili da bi izbacili vjeronauk iz odgojno-obrazovnog procesa. To su neke stvari koje mene ideološki smetaju. S druge strane, dovoljno sam iskusan da znam da se svi mi kao ribe krećemo u toj politici i nema mogućnosti artikulacije vlastitih želja, htijenja i promjena, ukoliko se politički ne artikulirate. Ja sam umjesto puške na ramenu nosio tamburicu, tako je prokomentirao pitanje o zamjerkama da u vrijeme rata nije nosio pušku na ramenu. Ako bi ta puška na mom ramenu doprinijela bržem završetku rata ili bržem međunarodnom priznanju, onda mi je žao što se nisam borio”,  rekao je Škoro.

Izvor:Nacional.hr/Davor Javorovic/PIXSELL

#gostovanje #Nedjeljom u2 #Miroslav Škoro

Više iz kategorije: VIJESTI

Trump tražio obustavu ukrajinskih napada na ruske rafinerije, a samo nekoliko sati poslije buknuo novi požar

Trump tražio obustavu ukrajinskih napada na ruske rafinerije, a samo nekoliko sati poslije buknuo novi požar

Samo nekoliko sati nakon što je američki Wall Street Journal objavio da je Ukrajina pod pritiskom predsjednika Donalda Trumpa privremeno obustavila napa...

prije 1 h
Hakeri ukrali 6,3 milijarde dolara s Binancea: Sumnja pada na Sjevernu Koreju, riječ je o najvećoj kriptokrađi u povijesti

Hakeri ukrali 6,3 milijarde dolara s Binancea: Sumnja pada na Sjevernu Koreju, riječ je o najvećoj kriptokrađi u povijesti

Svjetsko tržište kriptovaluta potresao je jedan od najozbiljnijih sigurnosnih incidenata u povijesti digitalnih financija. Hakeri su u četvrtak, 29. lis...

prije 1 h
Mladen Pavković: Na ekranu HRT-a smrt znanstvenog genija svjetskoga glasa popraćena sramotnim mukom!

Mladen Pavković: Na ekranu HRT-a smrt znanstvenog genija svjetskoga glasa popraćena sramotnim mukom!

Vrijednosti u kojima živimo potpuno su izvrnute. Hrvatski medijski prostor to svakodnevno dokazuje na najbrutalniji način. Najnoviji primjer ove društve...

prije 1 h
Petak donosi kišu na istoku Hrvatske i u gorju, a na Jadranu jaku buru: Pod Velebitom mogući orkanski udari

Petak donosi kišu na istoku Hrvatske i u gorju, a na Jadranu jaku buru: Pod Velebitom mogući orkanski udari

Posljednji petak u listopadu donosi Hrvatskoj izražene vremenske razlike između kontinentalnog i obalnog dijela zemlje. Dok će unutrašnjost uglavnom bit...

prije 1 h
Konvoj „Libertas“ 30. listopada 1991. zaustavljen u Mljetskom kanalu

Konvoj „Libertas“ 30. listopada 1991. zaustavljen u Mljetskom kanalu

Nakon polaska iz Rijeke 28. listopada i velikog ispraćaja iz Splita dan poslije, Konvoj „Libertas“ nastavio je prema Dubrovniku predvođen Jadrolinijinim...

prije 1 h
Sunja 30. listopada 1991.: Branitelji vratili željeznički kolodvor, poginuo Milenko Dukić

Sunja 30. listopada 1991.: Branitelji vratili željeznički kolodvor, poginuo Milenko Dukić

Najisturenija točka obrane postala glavni ciljSunjski mostobran bio je 1991. jedino slobodno područje na desnoj obali Save između Siska i okupiranih pod...

prije 1 h
Varaždinska bojna 30. listopada 1991. oslobodila Toranj i osigurala „cestu spasa“

Varaždinska bojna 30. listopada 1991. oslobodila Toranj i osigurala „cestu spasa“

Iz Varaždina ravno na pakračko bojišteGlavni stožer Oružanih snaga RH krajem listopada 1991. zatražio je slanje varaždinske postrojbe na zapadnoslavonsk...

prije 2 h
Trideset pet godina 135. baranjske brigade: Prognani Baranjci postali branitelji sjevernog prilaza Osijeku

Trideset pet godina 135. baranjske brigade: Prognani Baranjci postali branitelji sjevernog prilaza Osijeku

Brigada nastala od prognanih BaranjacaNakon što su JNA i srpske pobunjeničke snage tijekom ljeta 1991. zauzele najveći dio Baranje, prognani Baranjci ni...

prije 2 h
Hrvatska danas odaje počast poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima

Hrvatska danas odaje počast poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima

Sjećanje od Mirogoja do županijskih središtaDiljem Hrvatske danas, 30. listopada 2026., polažu se vijenci i pale svijeće u spomen na hrvatske branitelje...

prije 2 h
30. listopada 1992. Zločini srpske vojske – masovna silovanja u BiH bili su dio organizirane strategije Najčitanije

30. listopada 1992. Zločini srpske vojske – masovna silovanja u BiH bili su dio organizirane strategije

Godina 1992. bila je strašna za Hrvate i muslimane u BiH. Srpske snage osvojile su više od 70% BiH, a na tom području su izvršili genocid kroz etničko č...

prije 2 h
Operacija "Otkos 10" bila je jedna od prvih uspješnih operacija hrvatskih snaga u Domovinskom ratu

Operacija "Otkos 10" bila je jedna od prvih uspješnih operacija hrvatskih snaga u Domovinskom ratu

Jednom od prvih pobjedničkih operacija hrvatskih snaga pod kodnim nazivom "Otkos 10" izvedenom u razdoblju od 31. listopada do 12. studenoga 1991. godin...

prije 2 h
Plenković o Ustavnom sudu: Cijela pravna struka se zgraža nad ponašanjem ovo troje sudaca

Plenković o Ustavnom sudu: Cijela pravna struka se zgraža nad ponašanjem ovo troje sudaca

Plenković je poručio kako nešto tako neodgovorno dugo nismo vidjeli."Boje se snimanja sjednica isti suci koji su prije par godina tražili da javnost bud...

prije 13 h

Prikazano 12 od 110524 članaka.