Prošla je godina dana od prvog petrinjskog potresa

Godina je dana od jakog potresa koji je 28. prosinca u 6,28 sati pogodio Petrinju, da bi je sljedećeg dana pogodio još razorniji potres - magnitude 6.2 prema Richteru koji je odnio živote i teško oštetio cijelu Sisačko-moslavačku, ali i okolne županije.

Prvi petrinjski potres od 28. prosinca bio je magnitude 5.0 prema Richteru, no već idućeg dana, Baniju pogađa još jači potres koji je odnio osam ljudskih života. U Majskim Poljanama kod Gline poginulo je petero osoba, u Petrinji je smrtno stradala 13-godišnjakinja Laura Cvijić, najmlađa žrtva potresa na Baniji. Među žrtvama je žena koja je ozljedama zadobivenima u potresu podlegla u ožujku 2021.

U potresu je ozlijeđeno 28 osoba.

Još dvoje građana poginulo je u raščišćavanju ruševina od potresa, pokazuju podaci Civilne zaštite.

Hitne službe danima nakon potresa radile su na otklanjanju i raščišćavanju ruševina, a u prvim trenucima nakon potresa, na spašavanju života, izvlačenju iz ruševina.

Na terenu je u trenucima najveće potrebe, bilo 800 vatrogasaca, 450 pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja, 590 djelatnika i volontera Hrvatskog Crvenog križa, vojska, policija, državna intervencijska postrojba, ali i 300 građevinskih stručnjaka Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.

No osim hitnih službi, prizori s potresom pogođenog područja, nagnali su na reakciju brojne građane iz svih dijelova Hrvatske koji su u prvim danima nakon potresa sakupljali donacije, odlazili na Baniju u privatnoj inicijativi, obilazili pogođene građane.

Razoran potres uzrokovao je veliku materijalnu štetu u tri županije – Sisačko-moslavačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj koju je Svjetska banka procijenila na 5,5 milijardi eura, a Hrvatskoj je Europska komisija dodijelila 319 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za obnovu javne infrastrukture i zgrada oštećenih u potresu na tom području.

No, nakon brze reakcije hitnih službi, koje su danima nakon potresa bile na terenu, mnogi objekti na kojima je prijavljena materijalna šteta, još čekaju obnovu.

Prema podacima Stožera civilne zaštite zaduženog za obnovu, ukupno je na području tri županije prijavljena šteta na oko 40 tisuća objekata, od čega je oko 5 tisuća označeno kao privremeno neupotrebljivo.

Unatoč tome, građani su predali zahtjeve za obnovu ili rušenje za tek četvrtinu ukupno oštećenih objekata, njih 9568.

Do 22. prosinca, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja zaprimilo nešto manje od 400 zahtjeva za konstrukcijsku obnovu. Ugovoreni su radovi konstrukcijske obnove u vrijednosti 4 milijuna kuna s PDV-om, ali oni još nisu krenuli.

Oko 450 objekata na području Banije je srušeno jer su nakon potresa predstavljale opasnost.

Za nekonstrukcijsku obnovu, ministarstvo je zaprimilo oko 8100 zahtjeva, od čega su radovi dovršeni na 1108 obiteljskih kuća, dok je 470 kuća obnovljeno u sklopu samoobnove.

I danas brojni stanovnici Banije žive u kontejnerima ili mobilnim kućicama, koji su im dodijeljeni kao privremeni smještaj.