SAD veže sigurnosna jamstva za mirovni sporazum: Donbas i Zaporižja u središtu pregovora

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa signalizirala je Ukrajini da bi američka sigurnosna jamstva mogla ovisiti o pristanku Kijeva na mirovni sporazum s Rusijom, koji bi vjerojatno uključivao teritorijalne ustupke u regiji Donbas. Kako izvještava Financial Times, pozivajući se na osam izvora upoznatih s pregovorima, Washington razmatra i mogućnost dodatne vojne pomoći Ukrajini u mirnodopskim uvjetima, pod uvjetom da se ukrajinske snage povuku iz dijelova Donbasa koji su još pod kontrolom Kijeva.

Prema istim izvorima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski očekivao je potpisivanje dokumenata o sigurnosnim jamstvima i poslijeratnom planu prosperiteta sa Sjedinjenim Državama već u siječnju. Međutim, Washington sada poručuje da će se američke sigurnosne obveze razmatrati tek nakon postizanja dogovora s Moskvom. Ukrajinski i europski dužnosnici takav pristup opisuju kao pokušaj pritiska na Kijev da prihvati bolne teritorijalne ustupke koje Rusija traži u svakom mirovnom aranžmanu.

„Ukrajina sve više sumnja u razinu američke predanosti sigurnosnim jamstvima“, rekao je visoki ukrajinski dužnosnik, dodajući da SAD „stane svaki put kada su sigurnosna jamstva spremna za potpisivanje“. Prema njegovim riječima, Kijev želi potvrđena jamstva prije nego što uopće razmotri teritorijalne ustupke. Istodobno, američka strana smatra da je odricanje od Donbasa nužan korak prema okončanju rata, dok Trump, prema navodima izvješća, ne vrši pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da odustane od tog zahtjeva.

Bijela kuća odbacuje takve tvrdnje. Zamjenica glasnogovornice Anna Kelly izjavila je da su navodi „potpuno netočni“ te da je „jedina uloga SAD-a u mirovnom procesu okupiti obje strane kako bi postigle dogovor“. Izvor upoznat sa stavom Washingtona naveo je da SAD „ne pokušava nametnuti Ukrajini nikakve teritorijalne ustupke“, ističući da sigurnosna jamstva ovise o tome hoće li obje strane pristati na mirovni sporazum.

S druge strane, Kyiv Independent, pozivajući se na američke izvore uključene u pregovore, navodi da ruski pregovarači iza zatvorenih vrata zauzimaju pragmatičniji ton nego što to sugerira javna retorika Moskve. „Obično iznose svoje maksimalističke zahtjeve, a zatim dopuštaju svojim privatnim pregovaračkim timovima da rade fleksibilno“, rekao je jedan američki dužnosnik. „To se događa već dugo vremena.“

Ukrajinski dužnosnik upoznat s aktualnim razgovorima izjavio je da američki pregovarački tim dinamiku pregovora procjenjuje vrlo specifično, pri čemu se čak i osnovna pristojnost smatra važnim signalom. „Ako su svi ljubazni, to se smatra pozitivnim znakom“, rekao je izvor.

Takav pristup bio je vidljiv i nakon posjeta američkih izaslanika Moskvi 22. siječnja. Nakon sastanaka, pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov izjavio je da nema smisla govoriti o okončanju rata bez ispunjavanja svih teritorijalnih zahtjeva Rusije. Drugi ruski dužnosnici u javnosti su koristili sličan, ponekad i oštriji jezik. Američki dužnosnik ocijenio je takve izjave dijelom strategije učvršćivanja pozicija u javnosti, a ne stvarnim odrazom pregovora. „Sklon sam ignorirati većinu javnih izjava čelnika“, rekao je jedan visoki američki dužnosnik.

Tijekom dvodnevnih trilateralnih pregovora Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država, održanih 23. i 24. siječnja u Abu Dhabiju, američki su predstavnici uočili poboljšanje komunikacije i tema o kojima se raspravljalo. Delegacije su drugog dana čak zajedno ručale, nastavljajući razgovore u neformalnijem tonu. „Izgledalo je gotovo kao da su svi prijatelji“, rekao je jedan dužnosnik. Vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata atmosferu su opisale kao „pozitivnu i konstruktivnu“.

Ukrajinsku delegaciju činili su, među ostalima, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Rustem Umerov te šef Ureda predsjednika Kirilo Budanov. Rusiju su predstavljali visoki dužnosnici Ministarstva obrane predvođeni admiralom Igorom Kostjukovim, dok su na američkoj strani sudjelovali posebni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner. Izvor iz Ureda predsjednika naveo je da se Kushner unutar američke delegacije nametnuo kao ključna figura s većim utjecajem na tijek pregovora.

Prema američkim izvorima, središnja tema razgovora bila je deeskalacija i koraci koji bi osigurali da se rat, ako završi, više ne ponovi. Sastanak je ocijenjen značajnim i zato što se ruske i ukrajinske delegacije dugo nisu izravno susrele uživo. „Bilo je sjajno vidjeti kako obje strane međusobno komuniciraju“, rekao je jedan američki dužnosnik.

On Friday and Saturday, the United States coordinated a trilateral meeting alongside Ukraine and Russia, graciously hosted by the United Arab Emirates. Talks were very constructive, and plans were made to continue conversations next week in Abu Dhabi. President Trump and his… pic.twitter.com/D78ICMkaVD

— Special Envoy Steve Witkoff (@SEPeaceMissions) January 24, 2026

Unatoč napretku u komunikaciji, najosjetljivije pitanje – teritorij – ostalo je neriješeno. Rusija i dalje uvjetuje svaki dogovor povlačenjem ukrajinskih snaga iz Donbasa. Luganska oblast gotovo je u potpunosti pod ruskom kontrolom, dok Ukrajina drži oko 6.600 četvornih kilometara Donjecke oblasti, uključujući Slovjansk i Kramatorsk. Kijev je odbacio povlačenje, ali je signalizirao spremnost na razmatranje demilitarizirane zone. Američki dužnosnici spominjali su i mogućnost uspostave slobodne ekonomske zone u dijelovima regije.

Raspravljalo se i o prekidu vatre kao potencijalnom koraku prema održavanju referenduma o teritorijalnim pitanjima. Zelenski je više puta naglasio da svaka odluka o teritoriju mora biti donesena od strane građana Ukrajine putem izbora ili referenduma.

Još jedna ključna točka prijepora je kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporižja. „Još se nismo dogovorili o konačnom okviru za to kako će se tom elektranom upravljati i kako će funkcionirati“, rekao je jedan američki dužnosnik. Prema modelu o kojem se raspravljalo, elektranom bi zajednički upravljale Ukrajina, Sjedinjene Države i Rusija, uz određenu ulogu Međunarodne agencije za atomsku energiju. Kijev strahuje da bi takav aranžman mogao legitimizirati rusku okupaciju.

Izvor iz Ureda predsjednika naveo je da je Moskva odustala od inzistiranja na modelu 50–50 sa SAD-om te prešla na raspravu o izravnom modelu 50–50 s Ukrajinom. Sljedeći krug pregovora očekuje se 1. veljače, a pitanje Donbasa i Zaporižja vjerojatno će dominirati dnevnim redom. Jedan američki dužnosnik rekao je da Washington želi pogurati proces „prema njegovoj konačnoj kulminaciji“, dok Zelenski poručuje da čeka vidjeti je li Rusija doista spremna krenuti prema miru.