Situacija je pred eskalacijom, Izrael ulazi u novi rat, Netanyahu hitno odlazi u Washington!
Razbuktale su se borbe s proiranskom terorističkom skupinom Hezbolah na jugu Libanona
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu stiže u posjet Washingtonu prvi put nakon početka sukoba u Gazi u studenome 2023. godine te usred možda povijesnih turbulencija i potresa na tamošnjoj političkoj sceni - "izlaska" predsjednika Joea Bidena iz predsjedničke utrke. Planira se susresti s njim, ali će stjecajem okolnosti, čini se, biti i prvi strani državnik koji će "promovirati" potpredsjednicu Kamalu Harris u njenoj novoj ulozi - najvjerojatnije kandidatkinje Demokratske stranke za predsjednicu SAD-a, jer je najavljen i njihov susret. S njom će se naći i razgovarati odvojeno od Bidena.
"Putujem u Washington u vrlo važan posjet u delikatnom trenutku, u vrijeme kad Izrael ratuje na sedam frontova, a u SAD-u vlada poprilična politička neizvjesnost", rekao je Netanyahu. I Times of Israel navodi da Netanyahu stiže u Washington "usred američke političke bure" - zbog nedavnog atentata na Donalda Trumpa i odustajanja Joea Bidena od daljnje izborne utrke. Premijer Netanyahu je svoj posjet dogovorio prije nego što su se dogodile velike promjene na političkoj sceni SAD-a, a pretpostavlja se da će se sastati i s republikanskim predsjedničkim kandidatom Donaldom Trumpom s kojim je "jako dobro" surađivao tijekom njegova prvog mandata i koji je, kako navode neki analitičari, puno prihvatljiviji Netanyahuu i radikalno desnim strankama u izraelskoj vladi, nego pomirljivi Joe Biden, odnosno demokratski kandidat. Kako je za Voice of America rekao Jonathan Rynhold, politolog s izraelskog sveučilišta Bar-Ilan, "nema nimalo sumnje" za koga na izborima navija premijer Netanyahu. Izraelski politolog Nimrod Goren smatra kako "želi opovrgnuti da između njega i Trumpa postoje nesuglasice", a izraelski mediji navode da se premijer Netanyahu želi "osigurati" za slučaj promjene u Bijeloj kući. No, sada mu je u interesu da dozna kako će se u povodu situacije u pojasu Gaze postaviti Kamala Harris jer se pretpostavlja da bi sukob na Bliskom istoku mogao biti jedan od njezinih glavnih vanjskopolitičkih aduta u predizbornoj kampanji. Premijer Netanyahu je nakon dolaska u Washington izjavio kako mu je važno da "ojača dvostranačku" podršku Izraelu, odnosno da se demokratske i republikanske politike ne razlikuju pretjerano u odnosu na Izrael, pogotovo kad je riječ o trenutačnoj situaciji u pojasu Gaze.
Joe Biden i Benjamin Netanyahu
Posjet izraelskog premijera dolazi u trenutku kad je oslabio intenzitet borbi s radikalnom terorističkom skupinom Hamas u pojasu Gaze, koji traje od listopada 2023. godine, a IDF još uvijek ne može dovršiti ofenzivu u Rafahu. Izgledi za primirje, koje SAD s vodećim arapskim državama već mjesecima nastoji dogovoriti, sve su slabiji. Podsjetimo, sredinom srpnja je predsjednik Biden rekao da se "naziru obrisi dogovora" o prekidu vatre i oslobađanju izraelskih talaca u Hamasovim rukama,(načelno su se obje strane složile), ali dogovora još uvijek nema. Sada su se ponovno razbuktale borbe s proiranskom terorističkom skupinom Hezbolah na jugu Libanona te opet prijeti eskalacija i na tom pravcu. Mnogi analitičari navode da bi to moglo prerasti u novi rat koji bi dodatno zakomplicirao situaciju na Bliskom istoku. Nedavno je i Tel Aviv bio meta napada, također proiranskih hutista (skupina Ansar Allah) iz Jemena koji ometaju plovidbu Crvenim morem, na što je Izrael odgovorio raketiranjem njihovih ciljeva - bombardirao je luku Al-Hudaida 20. srpnja, a hutisti su 21. srpnja u znak odmazde napali dronovima izraelsku luku Eilat.
Dok se Netanyahu nastoji snaći u novim washingtonskim igrama, pazeći na to da sa svima ostane "u dobrim odnosima", izraelska vojska naredila je da se dio civila evakuira iz humanitarne zone na jugu pojasa Gaze, prema Al Mavasiju, jer namjeravaju ponovno pokrenuti "završni udar" na "ostatke" Hamasa, kako kažu. Izrael je već nekoliko puta raketirao to područje kao pripremu za kopnenu akciju koja se sada očekuje. Hamasovo Ministarstvo zdravstva objavilo je da je u tim zračnim napadima poginulo oko 90 palestinskih civila.
