Skandalozno: Izvođači iz ratnih devedesetih opet pjevaju po hrvatskim gradovima!

U posljednjim desetljećima, na glazbenoj sceni regije pojavili su se izvođači čiji su nastupi daleko nadilazili običnu zabavu — postali su sredstvo propagande i političkog utjecaja. Posebno zabrinjavajuće je bilo njihovo promoviranje velikosrpske ideologije kroz pjesme i nastupe, čime su otvoreno podizali moral i podržavali četničke formacije te Vojsku Republike Krajine. Ovaj fenomen nije bio samo glazbeni, već i ideološki, s dubokim posljedicama na društvenu klimu i povijesni razvoj ratom pogođenih područja. Izvdojiti ćemo neke:

Kronologija ratnih nastupa – izvođači povezani s velikosrpskom propagandom

1991.

• Bora Đorđević – Riblja Čorba

  • Lokacija: Beograd, mitinzi podrške velikosrpskoj politici.

  • Dokazi: TV snimke govora i pjesama s ratnohuškačkim tekstovima.

• Mile Kitić

  • Lokacija: Istočna Slavonija (okupirana područja) – novogodišnja zabava za srpske vojnike.

  • Dokazi: Fotografije i novinski članci iz tadašnje „Politike“.

1992.

• Ceca Ražnatović

  • Lokacija: Bijeljina i Zvornik, BiH – koncerti za Arkanovu gardu.

  • Dokazi: Video-snimke i fotografije objavljene u srpskim tabloidima.

• Vesna Zmijanac

  • Lokacija: Pale – nastup na priredbi za VRS.

  • Dokazi: Arhivski TV prilog RTRS-a.

1993.

• Mali Kninđa (Predrag Živković)

  • Lokacija: Knin – proslava Dana Republike Srpske Krajine.

  • Dokazi: Snimke pjesama „Knindže Krajišnici“ i „Oj, Pazaru, novi Vukovaru“.

• Ceca Ražnatović

  • Lokacija: Knin – koncert za vojsku RSK.

  • Dokazi: Fotografije iz „Glasa Krajine“.

1994.

• Lepa Brena

  • Lokacija: Brčko – snimanje spornog videa u uniformi VRS.

  • Dokazi: Fotografije i video snimka koja kruži internetom od 1994.

    Godina	Lokacija	Događaj / Napomena
    1990.	Studentski centar	Koncert za Dan Republike
    2009.	Arena Zagreb	Turneja „Uđi slobodno“, 13.6.
    2019.	Arena Zagreb	dva rasprodana koncerta (14. i 15.12.)
    2024.	Arena Zagreb	četiri najavljena koncerta (6.,7.,9.,10.)
    2025.	Arena Zagreb	dvije odgođene izvedbe (21. i 22.3.)

• Bora Đorđević

  • Lokacija: Banja Luka – politički skup i koncert za VRS.

  • Dokazi: Novinski članci i TV arhiva RTRS-a.

• Miroslav Ilić

  • Lokacija: Gradiška (BiH, okupirano područje) – nastup na lokalnom sajmu uz prisustvo vojnih zapovjednika RSK.

  • Dokazi: Novinski izrezak iz „Glasa Srpske“.

1995.

• Baja Mali Knindža

  • Lokacija: Knin – srpanj 1995., neposredno prije VRO „Oluja“.

  • Dokazi: Snimke pjesama koje veličaju obranu Knina od „ustaša“.

• Ceca Ražnatović

  • Lokacija: Istočno Sarajevo – koncert za vojnike nakon povlačenja iz Hrvatske.

  • Dokazi: Video-snimka emitirana na srpskoj TV.

Nakon rata – povratci u Hrvatsku

• 1997. – Lepa Brena – pokušaj koncerta u Zagrebu, otkazan zbog prosvjeda.

• 2001. – Miroslav Ilić – koncert u Karlovcu, prosvjed braniteljskih udruga.

• 2002. – Ceca Ražnatović – privatni nastup na svadbi u Dalmaciji, bez javne najave.

• 2011. – Lepa Brena – koncert u Varaždinu, uz prosvjede.

2019. – Mile Kitić – nastup u Puli i Splitu, bez političkog sadržaja, ali uz negodovanje dijela javnosti.

Trebaju li ovakvi pjevači nastupati u Hrvatskoj?

Pozivanje izvođača koji su tijekom Domovinskog rata javno nastupali za srpske vojnike, nosili simbole neprijateljskih postrojbi ili pjevali pjesme s ratnohuškačkim porukama — uvijek je osjetljivo pitanje. Iako su prošla tri desetljeća od završetka rata, rane i sjećanja mnogih obitelji još su svježe.

U slučajevima gdje postoje jasni i dokumentirani dokazi o potpori velikosrpskoj agresiji, dopuštanje nastupa takvih pjevača na javnim manifestacijama, osobito u sklopu državnih obljetnica i lokalnih proslava, teško se može opravdati. Takvi događaji šalju poruku relativizacije povijesti i nepoštovanja žrtava.

Druga je stvar kada je riječ o izvođačima protiv kojih nema vjerodostojnih dokaza, poput Bajage — tu odluku treba donositi pažljivo, uz objektivno sagledavanje činjenica, a ne temeljem glasina i političkog pritiska.

Konačno, odgovornost leži na lokalnim vlastima i organizatorima: trebaju procijeniti ne samo komercijalnu isplativost koncerta, nego i društveni kontekst, poruku koju događaj šalje te hoće li izazvati nove podjele.
Jer, glazba može spajati — ali može i ponovno otvarati rane.