SOS Zagreb: Ovo su razlozi zašto obnove nema

Građanska inicijativa SOS Zagreb, koja se zalaže za brzu, kvalitetnu i poštenu obnovu grada nakon potresa, objavila je priopćenje povodom treće godišnjice potresa.

Iz inicijative tvrde da obnove za kakvu se oni zalažu nema, već samo raznih obećanja.

Navode kako je to najveća hrvatska afera, ali i brojne razloge zašto je tome tako.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Tri godine od zagrebačkog potresa koji se dogodio 22.3.2020. u 6:24h, s punim pravom tvrdimo – planske, strukturirane i sustavne obnove Zagreba, s jasnim vremenskim horizontom i preuzetom odgovornošću – NEMA.

Unatoč promjenama ministara i osnivanjima raznih tijela, “stručnih povjerenstava“ i Vladinih obećanja, i 3 godine nakon potresa obnova Zagreba i dalje stoji!

Izostanak obnove Zagreba nakon potresa daleko je veća afera i od INA-e, Petrokemije, Janafa i skandala oko nenamjenskog korištenja sredstava iz EU fondova.

Razlozi su brojni, navodimo samo neke od njih:

– Umjesto da su se prvo definirali ciljevi obnove, pa onda prilagodili ili pisali zakoni, Vlada RH je već u tri navrata pisala neprovedive Zakone o obnovi, iz kojih slijede jednako tako neprovedive procedure;

– Zakonski okvir, bez obzira na dopune i izmjene, i dalje je nejasan i neefikasan;

– Kontinuirano se izmjenjuju razna postojeća ili formiraju nova stručna povjerenstva;

– Provode se kozmetičke organizacijske promjene koje počinju osnivanjem Fonda za obnovu kako bi proces bio brz i transparentan, a završava ukidanjem Fonda za obnovu kako bi proces bio “brži i transparentniji”;

– Savjet za obnovu se raspao, već više od godinu dana ne održava sastanke i koordinacije s dionicima obnove;

– Svaki slučaj obnove nakon potresa u Zagrebu je po nečemu jedinstven i svaka nova situacija zatečena na terenu (a svaka je – nova!) staje na samom početku – zbog neiskustva, neusklađenosti, neodlučivanja, a ponajprije – staje zbog izostanka odgovornosti i nedostatka volje da se pronađu rješenja;

– U Zagrebu ne postoje uspješne priče o obnovi nakon potresa, pa se samim time niti ne mogu izdvojiti primjeri najbolje prakse niti uspješne procedure;

– Samoobnova se gura u prvi plan, a onda pada na istim problemima – nema prakse, suglasja, vodstva, sistema, odgovornosti. Prvi koji su krenuli u samoobnovu poput zgrade u Boškovićevoj trenutno tuže državu jer ih “kažnjava“ što su krenuli prema starom Zakonu (koji se tri puta mijenjao).

SOS Zagreb sustavno radi na uspostavi konstruktivne komunikacije s nadležnim tijelima te kontinuirano predlaže moguća rješenja za uspostavu sustava i provođenje obnove Zagreba nakon potresa od samih početaka. Nažalost, s druge strane nema odgovora niti reakcije.

Ovako nenadana i izvanredna situacija, od prvog dana trebala je predvidjeti izvanredne mjere i rješavanje postupaka po brzoj proceduri:

– Obveznost obnove

– Uspostavu centralnog tijela odgovornog za provođenje cjelokupnog procesa obnove nakon potresa

– Građevinske dozvole po hitnoj proceduri

– Izuzeci od javne nabave

– Jasna uloga i sužen manevarski prostor za konzervatore

– Poticanje rekonstrukcije i rušenja radi građenja faksimil zgrada

– Aktivacija državne i gradske imovine radi smještaja građana

– Rješenje privremenog smještaja građana i njihovih stvari za vrijeme trajanja obnove

– Uključivanje građevinskih kompanija u proces obnove

– Uvođenje radne snage i poticanje stranih građevinara da učestvuju u obnovi Zagreba.

Financijska sredstva za postpotresnu obnovu odavno su osigurana – što alokacijom iz NPOO, što iz Fonda Solidarnosti, i drugih izvora EU fondova. Istovremeno, i bez obzira na iznimno produljenje roka korištenja, alocirana sredstva nisu niti približno iskorištena, a dio sredstava se u međuvremenu alocirao u druge svrhe.

Obnova javnih zgrada, koja se financira iz Fonda solidarnosti, unatoč tome što je produljen rok korištenja za dodatnih godinu dana (do lipnja 2023.) rezultirao je: niti započetom, a s pravom možemo reći – već i propalom obnovom zgrade Vlade i Sabora. Umjesto iz EU sredstava za obnovu, za obnovu kako javnih tako i privatnih zgrada, na koncu će biti korištena sredstva građana RH.

Regulativa je već tri puta doživjela svoje promjene – tri verzije Zakona o obnovi, dopune i Programa mjera. Strukturirani su odjeli i tijela koji bi trebali biti posvećeni obnovi, poput Fonda. Promijenili su se nadležni – od potresa do danas 4 ministra graditeljstva, 2 gradonačelnika, niz nadležnih u sektorskim odjelima i tijelima. No, usvojena regulativa na samo da ne olakšava i potiče obnovu, već je neizravno više nego jasni sukrivac za njeno nepostojanje. Istovremeno, sustav i administrativni procesi i dalje su glavna kočnica obnove.

I povrh svega, od 2020. i potresa do danas, došlo je do rasta troškova građevinskih radova i materijala kao ključnih sastavnica za obnovu i gradnju od preko 40 posto čime smo, uslijed nečinjenja javnog sektora u proteklom periodu – doslovno izgubili više od 40 posto sredstava za obnovu.

U konačnici, uz sve alokacije EU sredstava, na ovaj način i s ovim pristupom obnovi Zagreba nakon potresa, gotovo je sigurno – troškove obnove Zagreba snosit će njezini građani. Ako obnova ikada krene.

SOS Zagreb, kao i od svojeg osnivanja, i dalje će se zalagati za sustavan, organiziran, transparentan i odgovoran pristup obnovi Zagreba nakon potresa 2020, promičući i zalažući se za interese i boljitak građana.