Stipe Mesić je pred EU sudom za ljudska prava pokrenuo još jedan proces protiv Hrvatske. Tvrdi da mu krši slobodu govora

Ovo je već druga tužba što ju je Mesić podnio Europskom sudu za ljudska prava

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uspio je pokrenuti još jedan postupak protiv Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava, priopćeno je s tog suda.

Prvi proces iniciran je Mesićevom tužbom u veljači ove godine. Njome je bivši predsjednik RH tužio Hrvatsku za kršenje prava na zaštitu privatnog života i reputacije. Učinio je to nakon što su hrvatski sudovi odbili njegov zahtjev za odštetom što ju je tražio od portala Dnevno.hr. Taj portal pisao je da je Mesić primio mito u “aferi Patria”. Mesić je tužbom tražio 40 tisuća kuna odštete, no nije ju dobio.

Europski sud za ljudska prava zato je tražio Hrvatsku da se očituje jesu li njezini sudovi uspostavili pravedni balans između Mesićevog prava na zaštitu privatnosti i prava portala Dnevno.hr na slobodu izražavanja što ju jamči Članak 10. Konvencije. Presuda još nije donijeta.

Obratio se sudu zbog presude kojom mora platiti 50 tisuća kuna

I sada je u proceduru upućena Mesićeva tužba koja se tiče slobode izražavanja. Naime, bivšem predsjedniku naloženo je plaćanje 50 tisuća kuna odštete zbog izjave iz 2006. kad je francuskom odvjetniku hrvatskih korijena Ivanu Jurašinoviću javno poručio kako bi bilo najbolje da posjeti Vrapče “jer tamo mogu pružiti takvim ljudima efikasnu pomoć”. “To je sjajna prilika, neće ga puno koštati, a naši liječnici su poznati po efikasnosti’, kazao je tada Mesić.

Spor između Mesića i Jurašinovića izbio je nakon što je odvjetnik u Francuskoj, u ime Marina Tomulića, podnio kaznenu prijavu protiv Marka Nikolića zbog pokušaja ubojstva. U njoj je naveo da je Mesić “svojevrstan politički patron naručitelja ubojstva Hrvoja Petrača“.

Nezadovoljan odlukom suda prema kojoj je morao platiti 50 tisuća kuna odštete Jurašinoviću, gospodin Mesić je podnio tužbu Europskom sudu za ljudska prava. U njoj tvrdi da mu je presudom povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja što ju jamči Čanak 10. Konvencije.

Smije li se na uvredu odgovoriti uvredom?

Od Republike Hrvatske sud u Strasborugu traži da se očituje na pitanje koje će biti ključno za donošenje presude: Da li veća tolerancija što se od političara i drugih javnih osoba očekuje prema uvredljivim kritikama koje im se upućuju znači samo da u tim slučajevima ne trebaju nužno podnositi tužbe i tražiti odštetu ili to istovremeno znači da se i sami moraju suzdržati od kritičkih odgovora kojima bi mogli naškoditi onima koji su njih prvi uvrijedili?

Drugim riječima, smije li odgovor na uvredljivu kritiku biti jednako uvredljiv, kao što se to očito, po Mesićevom stavu, dogodilo u njegovom verbalnom obračunu s odvjetnikom Jurašinovićem.