T. Šovagović: Tragom dr. Ivana Šretera
Portal Hrvatskog kulturnog vijeća donosi priloge o najviše pozicioniranom hrvatskom dužnosniku ubijenom u Domovinskom ratu, pakračkom liječniku dr. Ivanu Šreteru (1951. – 1991.), o tridesetoj obljetnici njegove otmice na barikadi u Kukunjevcu (18. kolovoza 1991.) i ususret 70. obljetnici rođenja (22. prosinca 1951.). Njegovo tijelo još nije pronađeno.
Zaklada „Dr. Ivan Šreter“ – čuvarica sjećanja
Stoji zapisano: „Istražiti život, djelo i težnje dr. Ivana Šretera, te prikupljena svjedočanstva ujediniti i objelodaniti u jednoj ili u više knjiga. Nastaviti njegovo djelo radom i postojanjem Zaklade, odnosno djelovati kako bi on djelovao da je živ.“ Ti su temeljni zadatci Zaklade „Dr. Ivan Šreter“ postavljeni 10. listopada 2002. godine, kada je na poticaj Marijana Bušića (Franjina) upriličen sastanak Inicijativnoga odbora u kojem su bili Šreterovi bliski prijatelji i znanci. S dopuštenjem obitelji za uporabu imena dr. Šretera i dogovorima s vlasnikom, Zagrebačkom nadbiskupijom, sjedište Zaklade smješteno je na adresi Kaptol 13 u Zagrebu.
Na 50. obljetnicu rođenja pakračkoga liječnika, odnosno 22. prosinca 2002. održana je osnivačka skupština koju je uz predsjednika Uprave Marijana Bušića (Franjina) činilo deset zakladnika: Krešimir Bulić, Marijan Bušić (Antin), Damir Foretić, Miroslav Kolovrat, Josip Kustić, Stanko Lončar, Zlatko Penavić, Franjo Šerić, Mirko Tomić i Željko Žilić.
„Zaklada će raditi kako bi njegova dobrota, sadržajan život i znakovito djelovanje u trenutcima hrvatskoga biti ili ne biti, plemenitost, miroljubivost, predanost katoličkim vrijednostima i njegova mučenička smrt, postali poznati što većem broju ljudi i što široj javnosti“, napisano je u programu uz isticanje kako je Zaklada namijenjena svim ljudima dobre volje koji preko nje žele nastaviti rad za opće dobro prema primjeru dr. Šretera. U ovih gotovo devetnaest godina postojanja Zaklade ostvaren je i niz susreta s hrvatskim političarima, kako bi se razjasnila sudbina dr. Šretera, a razriješena su i pravna pitanja glede njegova nestanka i statusa hrvatskoga branitelja.
Knjiga „Dr. Šreter“ i film „Časnik mirotvorac“
U izdanju Zaklade 2005. godine objavljena je knjiga „Dr. Šreter“, urednika Božidara Prosenjaka, s 38 romansiranih svjedočanstava o liječniku iz Pakraca. Četiri godine poslije, vrijedna knjiga pomogla je i u snimanju dokumentarnoga filma „Časnik mirotvorac“ redatelja Dražena Bušića, kojim je i slikom zaokruženo djelo pakračkoga mučenika. Među autorima i(li) sugovornicima iz knjige i filma bili su, sada pokojni, nekadašnji glavni urednik „Glasa Koncila“ Živko Kustić, voditelj studentskoga vjeronauka i veliki propovjednik Tomislav Ivančić, dugogodišnji pakrački župnik Josip Pašić te nedavno preminuli akademik Stjepan Babić. Svatko je od njih utkao dijelove svojega znanja i mudrosti u osobnost dr. Šretera
Dobar savjet dr. Šreter je tražio i prigodom posjeta „Glasu Koncila” na Kaptolu 8, kroz prijateljstvo s glavnim urednikom Živkom Kustićem uz česte razgovore o jezično-političkim pitanjima. Naglašeno je to vrijedilo tijekom sudskoga postupka glede „umirovljenoga časnika”. Crkva je uvijek pozorno slušala i bodrila vjernike laike, znajući da su u onom vremenu nezaštićeniji od svećenika i biskupa, osobito ako se nađu na cesti bez zaposlenja. Doktor Šreter iskao je barem jednako odlučne ljude kakav je i sam bio, no uglavnom je, ruku na srce, ostajao prepušten vlastitomu instinktu i nepokolebljivoj hrabrosti. Ovdje je potrebno podsjetiti i kako je tijekom desetodnevnoga štrajkanja glađu u bjelovarskom zatvoru 1987. godine jedina javna osoba koja je odgovorila na pismo dr. Šretera bio tadašnji zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić. Zamolio je zatočenoga liječnika da prije svega vodi brigu o vlastitom zdravlju.
Opširnije je tematizirano u prošlom nastavku, nagrada za najbolju novu hrvatsku riječ, u organizaciji časopisa za kulturu hrvatskoga književnoga jezika „Jezik” i pod pokroviteljstvom Zaklade „Dr. Ivan Šreter”, od 2006. godine nosi Šreterovo ime. Osim otkrivanja posmrtnih ostataka, objavljivanja knjiga, snimanja filmova i pokroviteljstva natječaja s „Jezikom”, Zaklada ima u svojem planu i ustanovljenje arhiva, odnosno muzeja dr. Šretera, u kojem bi bile objedinjene sve memorabilije i svjedočanstva.
Predlagano je i utemeljenje godišnje nagrade koja bi nosila ime dr. Šretera, zamišljene kao priznanje osobama iz hrvatskoga društva koje su djelovale u njegovu duhu. Napomenuto je da kriteriji za nagradu trebaju biti u skladu s katoličkim vrijednostima i izvan svakoga politikanstva. Izazovno vrijeme kao da polako stavlja na mjesto važnost postojanja Zaklade „Dr. Ivan Šreter”, kako bi se očuvalo sjećanje na svestranoga liječnika i hrvatskoga branitelja. Vjerojatno bi još predanije ostvarenje plana rada Zaklade potaknulo i mlađe naraštaje na proučavanje uloge i mirotvorstva dr. Šretera.
Razgovor – Damir Foretić, upravitelj Zaklade „Dr. Ivan Šreter“
Uvođenjem položaja upravitelja Zaklade, 2009. godine na to je mjesto izabran Damir Foretić. Rođen je 11. studenoga 1957. godine na otoku Vrniku nasuprot Korčuli gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu, a zatim i Višu školu, smjer arhitektura, završio je u Zagrebu. Suprug je i otac petero djece, djed dvanaestero unučadi. Sin Višeslav ovogodišnji je mladomisnik. Zanimljivo, upravitelj Foretić prvi je rođak glasovitoga urednika „Maloga koncila“, pokojnoga don Luke Depola (1942. – 1998.) s kojim je također prijateljevao dr. Šreter. Hrvatski je branitelj, suradnik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, član Zajednice Molitva i Riječ. Vlasnik je tvrtke za projektiranje, nadzor i klesarstvo. Unatoč brojnim obvezama glavnoga projektanta obnove zagrebačke katedrale, podijelio je ukratko svoja razmišljanja o dr. Šreteru za Portal HKV-a.
Poštovani, koja su Vaša sjećanja na dr. Ivana Šretera, osobito iz mladenačkih dana?
Moja sjećanja sežu u vrijeme dok sam bio srednjoškolac, a Ivan student medicine. Sedamdesetih godina prošloga stoljeća pohađali smo redovito misu za mlade koja se održavala u crkvi sv. Vinka Paulskoga u Frankopanskoj 17 u 11 sati, u samostanu sestara milosrdnica u Zagrebu. Misu je predvodio prof. dr. Tomislav Ivančić koji je ujedno držao srednjoškolski i studentski vjeronauk. Ivan je bio vesele naravi. Na misama sam svirao gitaru i vrlo brzo smo se sprijateljili te često družili u poslijepodnevnim satima, kao i na subotnjim planinarenjima. On je u meni vidio 'maloga barbu', a ja u njemu starijega kolegu koji je uvijek bio spreman na šalu i druženje.
Uz knjigu, film, natječaj za najbolju hrvatsku riječ u suradnji s časopisom „Jezik“ te prigodno spominjanje njegova imena, što bi svi koji odrastaju u slobodnoj i suverenoj RH trebali znati o Ivanu?
Svrha je Zaklade rasvjetljavanje i obilježavanje života, djela i mučeništva dr. Ivana Šretera te promicanje pravde u suživotu s bližnjima, onako kako je on živio i svojim životom posvjedočio. Zaklada nastavlja istraživanja radi pronalaženja njegovih posmrtnih ostataka i pokopa u obiteljsku grobnicu u Pakracu, kako je on želio. Uz naglašenu apolitičnost, Zaklada je otvorena svim ljudima dobre volje koji ističu vrijednost ljudskoga života i žele promicati opće dobro nadahnuti primjerom dr. Šretera.
Kako produbiti ciljeve Zaklade u suradnji s drugim ustanovama? Kako se institucije RH mogu dodatno angažirati u pronalasku istine o posljednjem počivalištu, kao i čuvanju sjećanja na časnika-mirotvorca?
Kako vrijeme sve više prolazi, vjerujemo da svjedočanstvo života i žrtve dr. Ivana Šretera, kršćanina, liječnika, domoljuba i mirotvorca koji je podnio mučeničku smrt, može biti nadahnjujući uzor sadašnjim i budućim naraštajima te na tome moramo svi raditi. Unatoč stalnim nastojanjima, Zaklada „Dr. Ivan Šreter“ još uvijek nije uspjela u pronalaženju njegovih posmrtnih ostataka. Stoga ponovno molimo i apeliramo na one pojedince, udruge i predstavnike civilnih i vjerskih vlasti u Hrvatskoj i Srbiji koji o tome raspolažu nekim informacijama da nam u tome
pomognu, kako bi dr. Šreter nakon toliko godina mogao imati ljudski i kršćanski dostojan pokop.
Što je Hrvatskoj danas ime dr. Ivana Šretera? Što mislite, u kakvom bi položaju on bio u današnjoj Hrvatskoj, možda podcijenjen i marginaliziran u dominirajućim medijskim strujama?
U vremenu presudnom za osnivanje samostalne hrvatske države postao je predsjednikom HDZ-a općine Pakrac i predsjednikom Regionalnoga kriznoga štaba za Zapadnu Slavoniju. Na tim je dužnostima djelovao kao izrazito miroljubiva osoba, uvijek spreman na dijalog i kompromisna rješenja, radi očuvanja mirnoga suživota svih nacionalnih skupina u tome kraju. Vjerujem da je danas živ, uvijek bi se borio, govorio o miru i suživotu, bilo to u zgodno vrijeme ili ne bilo.
Na kraju, Vaše je ime u javnosti osobito prisutno od zagrebačkoga potresa 22. ožujka 2020. i složenih zahvata glede ranjene zagrebačke prvostolnice. Simbol hrvatskoga kršćanskoga identiteta, Stepinčeva katedrala, pred dugim je putom obnove. Ona je, u širem smislu, simbol mučeništva hrvatskoga naroda, pa tako i žrtve Ivana Šretera.
Nažalost, nekoliko sekundi bilo je dovoljno da bi se shvatilo kako je sve krhko i prolazno. No želeći sačuvati našu katedralu, u kojoj smo redovito nazočili misama na dan rođendana dr. Šretera 22. prosinca, moramo svi učiniti dodatni napor u tom poslu. Kako to najbolje učiniti – to sad ostavljamo konstruktorima da naprave potrebne modele i onda će se pristupiti cjelovitoj obnovi da nam prvostolnica, najviša zgrada u Hrvatskoj, simbol kršćana i svih Hrvata, opet zablista obnovljena i ojačana.
Članak je dio niza „Tragom dr. Ivana Šretera“, a objavljen je u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti u 2021. godini Agencije za elektroničke medije.
