Treći val poskupljenja brašna i kruha u samo mjesec dana

Klimatske promjene i niski prinosi cijene pšenice digle u nebo, za kilogram treba izdvojiti više od dvije kune.

S cijenama pšenice koje su u mjesec dana od žetve skočile više od 60%, Hrvatskoj se do 1. rujna sprema već treći val poskupljenja brašna i kruha te ostalih pekarskih i konditorskih proizvoda s brašnom. U mlinarsko-pekarskoj industriji ne pamte, naime, da je cijena kilograma merkantilne pšenice tako brzo prešla 2 kune, kako se to ovih dana događa s prvom i drugom klasom te krušarice, a kako je hrvatsko tržište, unatoč rekordnoj žetvi ovoga ljeta premalo da bi diktiralo ikakve europske ili svjetske trendove, potrošače, a i prehrambenu industriju čeka vruća jesen, kakvu je teško i zamisliti, prenosi Večernji list.

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić ne želi spekulirati o cijenama. Kaže tek kako se mlinari s pekarskom industrijom boje potpisati bilo kakav ugovor dulji od mjesec dana. Po završetku žetve premium pšenica plaćala se 1,40 do 1,50 kn/kg, a danas i druga klasa prelazi dvije kune. Lani su se pak premium i prva klasa plaćali 1,15–1,20 kn/kg, koliko se danas plaća za stočnu pšenicu. – Cijene pšenice mijenjaju se takvom dinamikom da nitko ne zna koliko će još rasti – objašnjava Barišić, ističući kako nas očekuje loša jesen i po pitanju kukuruza, dok cijene u mlinarsko-pekarskoj, a i prehrambenoj industriji dodatno pumpa i visok rast cijena energenata (struje i plina za industriju više od 30%), ambalaže za više od 40%, transporta i slično. Najniža maloprodajna cijena brašna (ne računajući akcije) do Velike Gospe u trgovinama je, kako neslužbeno doznajemo, bila 4,59 kuna, danas 4,99, a već od početka rujna mogla bi biti 5,49, pa i do 6 kuna, ovisno o proizvođaču. I to samo s ukalkuliranom sirovinom! Rast veleprodajne cijene brašna od 30, a maloprodajne od 20%, procjenjuje se, krajnja je psihološka granica dokle bi cijene tog osnovnog proizvoda smjele ići, s obzirom na to da inflacija, klimatske promjene, manje zalihe od očekivanih, loši prinosi žitarica i uljarica diljem svijeta, dižu cijene i ostalih prehrambenih proizvoda. Čini se tako kako je trenutačno isplativije pšenicu prodati i izvesti u zrnu, nego je mljeti u brašno, s obzirom na to da se na burzama plaća oko 250 eura.

Mađari, doznajemo, trenutačno za hrvatski premium nude 272 eura, 2,05 kn/kg. No kako smo ove godine imali kvalitetnu pšenicu i rekordne prinose od 1,1 milijun tona, gotovo kao i lani kad je se izvezlo oko pola milijuna tona – i da ove godine izvezemo 700 tisuća tona, ostat će je 400 tisuća za preradu, kolike su ukupne hrvatske potrebe, nada se Barišić. Europa podbacila No hoće li? Nakon kiša i poplava koje su uništile žetvu na zapadu Europe, u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, a i Mađari požnjeli manje od očekivanog, pšenice nema dovoljno da se ublaže poremećaji i ogromna potražnja, potvrđuju nam i u Granoliju. Hrvatskih milijun tona pšenice, tvrde, ništa ne znače u europskom ili globalnom kontekstu tako da ni oni, koji su naš najveći mlinar s oko 45% tržišta, nisu “market makeri” koji mogu utjecati na cijene koje se formiraju izvana. – Masa pšenice u zapadnoj Europi završila je u hranidbi stoke, što je, među ostalim, okidač za rast cijena. Kad pšenica sazrije i završe njezina mliječna i voštana zrioba, treba je “skidati”. No padne li prije toga kiša, s pšenice će isprati i hektolitarsku masu i protein nakon čega nije za ljudsku prehranu. Neće biti ni proteina ni glutena pa ćete dobiti palačinku umjesto tijesta za kruh. Bez energije neće se dići – objašnjava Hrvoje Filipović iz Granolija, uvjeren kako minimalni rast cijena brašna u industriji i maloprodaji za 80 lipa do kunu po kili do početka rujna, a posljedično tome i kruha, sigurno neće biti najveći udar na budžete građana ove jeseni.

– Mlinari će dići cijene kako bi opstali, a kako je riječ o biznisu koji nije lukrativan, već je riječ o ekonomiji volumena, nema tu nekih profitnih marža – tvrdi Filipović, ističući kako bi se i Granoliju sada najviše isplatilo da proda pšenicu i ne melje je idućih godinu dana. U mlinarsko-pekarskoj industriji kažu kako su cijene brašna i kruha u nas i do sada bile podcijenjene. Kruh i brašno uvijek najmanje poskupljuju jer su građani na njih najosjetljiviji. U Austriji je, primjerice, cijena kilograma brašna na policama prije poskupljenja bila euro, u Hrvatskoj pola eura, ali plaće u Austriji nisu dvostruko veće.

Iz Vlade je bilo najava kako će sniziti PDV na svu hranu, no analitičari kažu da ne znaju kako bi to ministar Zdravko Marić mogao “iščarobirati” s obzirom na javni dug i sve ostalo. S druge strane, ističu, moramo se tržišno ponašati. Porast cijena brašna i kruha bit će, nadaju se, mizeran u odnosu na tržišnu osnovu po kojoj se trenutačno više isplati izvoz pšenice u Italiju nego je mljeti i prodavati brašno. Uz realnu veleprodajnu cijenu od 3,20-3,50 kune za kilogram (umjesto oko 3 kn) od 1. rujna nitko, drži se, u industriji ne bi kupovao domaće brašno, a kako u kruhu, keksima, krupici, žitaricama za doručak, vaflima, slasticama, tjestenini… nije samo brašno ključno za formiranje cijene, pretpostavlja se da bi složeniji proizvodi mogli poskupjeti i 30 do 50%, a kruh nakon početnih 10, za još 10-ak posto. Paradoks je da smo se i lani pomamili za izvoznim cijenama pšenice koju smo prodavali za 174 eura/tona, a u prva četiri mjeseca ove godine uvozili već za 213 eura/tona.