U BOSPORU SINOĆ IZBJEGNUTA TRAGEDIJA Zadarski tanker se spasio, no u Bosporu je 1960. 'Petar Zoranić' potonuo. Poginuo je 21 mornar

Hrvatski tanker Rava krenuo je jučer u tjesnacu Bospor u Turskoj prema obali velikom brzinom, a katastrofa je spriječena u zadnji čas kada su remorkeri uspjeli zaustaviti...

Tanker Rava hrvatske tankerske plovidbe jučer je na Bosporu izbjegao tragediju. Počeo je nekontrolirano ploviti, a da ne dođe do prave katastrofe zaluženo je čak osam remorkera koji su ga zaustavili.

Tragediju na Bosporu prije 60 godina, nažalost nije uspio izbjeći tanker 'Petar Zoranić'. On se u 14. prosinca 1960. oko 2 sata ujutro sudario sa grčkim tankerom  'World Harmony'. Te hladne prosinačke noći život je izgubio 21 hrvatski mornar, a pronađena su samo četiri tijela.

Bio je najsuvremeniji i najsigurniji tanker

Petar Zoranić sagrađen je 1959. godine u riječkom brodogradilištu 3. Maj, a porinut je 20.rujna te iste godine.

Kad je u kolovozu 1960. doplovio pred Zadar cijeli grad došao je pogledati taj impresivni tanker.  U flotu zadarskog brodara Jugotankera (današnje Tankerske plovidbe) uvršten je mjesec dana kasnije.

U to vrijeme bio je najsuvremeniji i najsigurniji tanker, ponos zadarskog brodara. Pomorce s tog broda smatrali  pravim srećkovićima.

Pokretao se na parni pogon. Bio je dug 192 i širok 25 metara, a težina mu je iznosila 16 300 bruto-tona. Postizao je brzinu od impresivnih 17,5 čvorova. 

Posljednje putovanje tankera Petar Zoranić otpočelo je u gruzijskoj luci Tuapse, odakle se zaputio prema Hamburgu, prevozeći više od 12 000 tona lako zapaljivog benzina i oko 11 300 tona dizelskog goriva. Dan tragedije bio mu je 108. dan plovidbe.

Na brodu su se toga dana nalazile 52 osobe -  50 pomoraca i 2 žene članova posade.

Brodom je upravljao tada poznati i cijenjeni kapetan Anton Sablić iz Kotrene. On je bio na glasu kao jedan od najiskusnijih domaćih kapetana.

Eksplozija goriva

Tragedija se dogodila dok je tanker prolazio kroz bosporski tjesnac prema Istanbulu. Ništa u plovidbi samoga broda nije bilo sporno, posada je slijedila sve propise.

No, nedaleko od Istanbula, Petar Zoranić iznenada je uočio World Harmony, grčki tanker od 32 000 tona. On je

nepropisno plovio prema njemu presijecajući mu kurs.  Na World Harmonyju nalazilo se 40 članova posade i 1 žena.

Do sudara je došlo oko 2.40 sati ujutro. World Harmony zabio se svojim pramcem s desne strane pramca Petra Zoranića, na mjesto gdje se nalazio spremnik s visokooktanskim benzinom.  U tom trenutku na Petru Zoraniću eksplodiralo je gorivo, a u World Harmonyu eksplodirale su zapaljive pare preostale u spremnicima s prošlih putovanja.

Posada brodova koja je preživjela sudar pokušavala se spasiti. Počeli su skakati u more, ali tamo su ih dočekale velike, goruće naftne mrlje, jaka podvodna struja i jako hladna voda.

Poginulo je i 29 grčkih mornara

U more je iscurilo i 18 tisuća tona nafte, izazivajući veliko onečišćenje. Nasukan u plićaku Petar Zoranić je gorio još 55 dana, a brod su  povremeno potresale i nove eksplozije.  Vatra je konačno ugašena tek kad je tursko zrakoplovstvo počelo bombardirati olupinu broda kako bi ugušili vatru i spriječili njezino širenje. To je trajalo danima.

Za nesreću je kriv grčki tanker

Istragom je jasno utvrđeno da je nesreću skrivio grčki tanker jer je plovio bez peljara i pogrešnom stranom tjesnaca. Preživjeli članovi posade i obitelji poginulih hrvatskih mornara dobili su odštete.

Četiri godine nakon sudara, u rujnu 1964. na olupinu Petra Zoranića naletio je norveški brod Norborn. Došlo do novog požara i izbijanja nafte, a materijalna šteta prouzročena drugim  sudarom iznosila je oko 20 milijuna ondašnjih dolara.

U tragediji tankera "Petar Zoranić" poginuli su zapovjednik Ante Sablić (1919.), II. časnik palube Andrija Grdaković (1933.), III. časnik palube Vasilije Martinović (1935.),  upravitelj RTG Marijan Bosanac (1932.), asistent RTG Rade Radulić (1937.), kadet Ranko Kasum (1940.), kormilar Dinko Škifić (1929.), kormilar Ivan Karlić (1920.),  kormilar Vjekoslav Stanić (1919.), II. časnik stroja Ivo Hordov (1937.), asistent stroja Ante Božičević (1942.), vođa sisaljki Ante Perušić (1926.), mehaničar Ante Miočić (1936.),
 mazač Stjepan Visković (1933.), ložač Marko Radan (1923.), ložač Josip Katačić (1928.), čistač stroja Šime Nemarić (1925.), I. kuhar Jure Žunić (1906.), I. konobar Mate Dorkin (1914),  II. konobar Zlatko Ivoš (1936.) i električar Miroslav Strenja (1936.).