U Hrvatskoj, otkako mjerimo, nije rođeno toliko malo djece: U šest županija je alarmantno stanje

Tijekom ove godine rođeno je ukupno 32.170 djece, dok je broj preminulih iznosio 51.275 osoba. Iako je negativan prirodni prirast i dalje prisutan, broj umrlih u odnosu na prethodnu godinu opao je za 5.704 osobe, što rezultira smanjenjem ukupnog negativnog prirasta na 19.105 stanovnika, piše Mirovina.hr.

Negativni prirodni prirast blaže izražen zbog pada broja umrlih

Unatoč rekordno niskom broju rođene djece, smanjenje broja umrlih ublažilo je negativan prirodni prirast. Godina 2023. bilježi smanjenje broja umrlih za čak 10% u odnosu na 2022. godinu.

Ukupno je preminulo 51.275 osoba, dok je 2022. taj broj iznosio 56.979. Usporedbe radi, u razdobljima prije pandemije COVID-19, poput 2019., broj umrlih bio je 51.794, dok su u godinama pandemije, poput 2021., umrli dosegnuli rekordnih 62.712 osoba. Pandemija je jasno ostavila trajan trag na demografske trendove.

Rekordan pad broja novorođenih

Samo 32.170 djece rođeno je u 2023. godini, što je 1.713 djece manje nego godinu ranije. U postocima, to predstavlja pad od 5,1%. Stopa nataliteta, koja označava broj rođenih na tisuću stanovnika, iznosila je 8,3. Što se tiče podjele prema spolu, 16.355 novorođenčadi bili su dječaci (50,8%), a 15.815 djevojčice (49,2%).

Najgore je u posljednjih deset godina

Ako pogledamo širu vremensku perspektivu, trend pada broja rođene djece posebno je izražen posljednjih deset godina. Još 2013. godine u Hrvatskoj je rođeno 40.083 djece, što je 7.758 više nego u 2023. Najveći pad broja novorođenih dogodio se posljednje dvije godine, što se može povezati s ekonomskim krizama, rastom troškova života i inflacijom.

Zabrinjavajući omjeri u nekim županijama

U šest hrvatskih županija broj preminulih bio je dvostruko veći od broja rođene djece. Među njima su Ličko-senjska, Primorsko-goranska, Karlovačka, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka te Šibensko-kninska županija. Osim njih, još osam županija pokazuje zabrinjavajuće vitalne indekse, gdje na svakih 100 preminulih dolazi tek 50 do 60 novorođenih.

Najbolji rezultat ipak bilježi Međimurska županija, gdje se na svakih 100 preminulih rodilo 84 djece. Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija slijede s vitalnim indeksom 77, no ni te brojke ne ulijevaju optimizam.

Migracijski saldo donosi optimizam

Pozitivni migracijski saldo nastavlja rasti već drugu godinu zaredom. U 2023. godini u Hrvatsku se doselilo 69.396 ljudi, dok se iz nje odselilo 39.128, što rezultira pozitivnim saldom od 30.178 osoba. Ovo je najveći zabilježeni migracijski saldo u posljednjem desetljeću.

Za usporedbu, 2017. godina bila je najgora u tom pogledu, s migracijskim saldom od -31.799. Ovaj pozitivni trend ključan je za ublažavanje demografskog pada, jer je broj doseljenih nadmašio prirodni gubitak stanovništva.

Od stjecanja neovisnosti nismo imali pozitivan prirodni prirast

Hrvatska od stjecanja neovisnosti nikada nije imala pozitivan prirodni prirast. Najbliže tome bila je 1995. godina, kada je razlika između broja rođenih i umrlih iznosila tek -354. Iako se prirodni prirast blago popravio u odnosu na pandemijske godine, smanjenje broja umrlih nije dovoljno da nadoknadi kontinuirani pad broja rođenih.

Doduše, pozitivan migracijski saldo daje tračak nade za stabilizaciju ukupnog broja stanovnika. Prema procjenama DZS-a, krajem 2023. godine Hrvatska je imala 3.861.967 stanovnika, što je više nego prethodne godine.