Veteranski centar Osijek: 9 godina čekanja
Veteranski centar Osijek najavljen 2017. još nije realiziran. Branitelji Slavonije i dalje čekaju ispunjenje obećanja države.
Na sjednici Gradskog vijeća Osijeka vijećnik Vjeran Marijašević upozorio je na kašnjenje dostave opsežnih materijala za raspravu, dok je gradonačelnik Radić pojasnio razloge vezane uz upis čestica u katastar i projekt veteranskog centra. Unatoč proceduralnim primjedbama, odluka o darovanju zemljišta Republici Hrvatskoj za izgradnju centra za branitelje donesena je jednoglasno s 26 glasova za.
Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća otvorena je rasprava o načinu i pravodobnosti dostave materijala vijećnicima, a polemiku je potaknulo pitanje vijećnika Vjerana Marijaševića, koji je upozorio na, kako je naveo, neprihvatljivu praksu dostavljanja opsežne dokumentacije neposredno prije početka sjednice.
Obraćajući se predsjedniku Gradskog vijeća, gradonačelniku i gradskim službama, Marijašević je istaknuo kako su materijali za točke 7, 8 i 12 dnevnog reda dostavljeni tek neposredno prije same sjednice. Riječ je, naglasio je, o približno 150 stranica dokumentacije, što vijećnicima ostavlja vrlo malo prostora za ozbiljnu analizu i donošenje argumentiranih zaključaka.
„Složit ćete se da to nije dovoljno vremena i da bi se takva procedura trebala promijeniti“, poručio je vijećnik, dodavši kako su teme o kojima se raspravljalo izuzetno ozbiljne, osobito one koje se odnose na braniteljsku populaciju. Upozorio je i da je, ukoliko je već postojala potreba za ubrzanjem postupka, mogla biti primijenjena hitna procedura sukladno članku 89., kako bi se barem formalno opravdala dinamika dostave materijala.
Na prozivke je odgovorio gradonačelnik Radić, odbacivši tvrdnje da je riječ o bilo kakvom „ubacivanju na brzinu“. Istaknuo je kako procedura nije bila hitna te da je unaprijed najavljeno da će dio materijala biti dostavljen naknadno, ali isključivo iz objektivnih razloga.
Prema njegovim riječima, ključni razlog kašnjenja odnosi se na projekt uspostave veteranskog centra. Naime, čekala se završna dokumentacija i upis u katastar, odnosno dostava elaborata kako bi se mogla formirati čestica koja će biti darovana za potrebe izgradnje centra. Tek nakon što je čestica jučer službeno upisana u katastar, stekli su se formalni uvjeti da se materijal uvrsti na dnevni red i dostavi vijećnicima.
Gradonačelnik je pritom podsjetio kako je osnivanje veteranskog centra bilo jedno od ključnih obećanja iz predizbornog programa te naglasio da će se projekt realizirati u suradnji s Ministarstvom branitelja. „Drago mi je da ono što smo obećali – i ostvarujemo“, poručio je, istaknuvši kako se radi o važnom iskoraku za branitelje.
Osma točka dnevnog reda odnosila se na prijedlog odluke o darovanju nekretnina – katastarske čestice broj 8946/49 i katastarske čestice broj 6004/5 katastarske općine Osijek – Republici Hrvatskoj, upravo u svrhu realizacije tog projekta.
Unatoč početnim primjedbama na proceduru, nakon provedene rasprave uslijedilo je glasovanje. Predsjedavajući je po zaključenju konstatirao da je odluka donesena jednoglasno – sa svih 26 glasova „za“.
Time je, barem formalno, završena rasprava koja je otvorila pitanje transparentnosti i dinamike rada Gradskog vijeća, ali i potvrdila politički konsenzus oko projekta veteranskog centra – teme koja u lokalnoj zajednici nosi snažnu simboličku i društvenu težinu.
Kronologija obećanja i poruka koja još čeka ispunjenje
Još u prosincu 2017. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Zaključak kojim se Ministarstvo hrvatskih branitelja zadužuje da objekt bivšeg hotela Mursa, u Ulici Bartula Kašića 2a u Osijek, koristi za uspostavu Veteranskog centra. Riječ je o odluci koja je tada predstavljena kao važan iskorak u sustavu skrbi za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata, osobito na području Slavonije i Baranje.
Zaključkom je jasno definirano da se Veteranski centar u Osijeku uspostavlja radi unaprjeđenja postojećeg sustava skrbi, objedinjavanjem Područne jedinice Ministarstva hrvatskih branitelja, Centra za psihosocijalnu pomoć (PSP centra) te prostora za djelovanje udruga proisteklih iz Domovinskog rata. U obrazloženju odluke naglašeno je kako Ministarstvo, u suradnji s tadašnjim Ministarstvom državne imovine, provodi prijenos vlasništva nad objektom upravo kako bi se omogućila sveobuhvatna skrb „na jednom mjestu“.
Pozivajući se na Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Vlada je tada istaknula da su veteranski centri ustanove od posebnog državnog interesa, čiji je osnivač Republika Hrvatska, a cilj im je pružanje institucionalne, psihosocijalne i savjetodavne podrške braniteljsko-stradalničkoj populaciji. Projekt „Uspostava veteranskih centara u Republici Hrvatskoj“ zamišljen je kao mreža centara, sufinancirana sredstvima EU fondova, s planiranim lokacijama u Daruvaru, Petrinji, Sinju i Šibeniku, dok je Osijek prepoznat kao dodatna, strateški važna točka zbog ratnih razaranja i velikog broja branitelja na tom području.
Već 2018. godine iz Grada Osijeka poručeno je kako je prihvaćena inicijativa za osnivanje Veteranskog centra na lokaciji bivšeg hotela Mursa, proizašla iz suradnje Časničkog zbora grada Osijeka i Ministarstva hrvatskih branitelja. Tada je javnosti predstavljeno da je hotel Mursa, odlukom Vlade RH s početka prosinca 2017., pripao Ministarstvu te da započinju aktivnosti na osnivanju i uređenju Veteranskog centra, u sklopu kojeg se spominjao i Muzej Domovinskog rata. Najavljivano je kako će centar osigurati prostor za udruge i omogućiti braniteljima rješavanje svih pitanja na jednom mjestu.
Iste godine, 5. prosinca, u sklopu obilježavanja obrane Grada Osijeka, tadašnji pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Dinko Tandara podsjetio je kako je Vlada RH donijela odluku o prijenosu prava upravljanja nad zgradom nekadašnjeg hotela Mursa te zaključak o uspostavi Veteranskog centra u Osijeku. Izneseni su i ambiciozni financijski okviri – 288,8 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj za izgradnju veteranskih centara u drugim gradovima, uz najavu da se i za osječki centar planiraju sredstva iz fondova Europske unije.
Prema tadašnjim planovima, Veteranski centar Osijek trebao je raspolagati sa 116 kreveta i godišnje primati više od 2.200 korisnika na smještaju i dnevnom boravku. Naglašavano je kako će objedinjavanje svih službi izravno uključenih u provedbu Zakona o pravima hrvatskih branitelja omogućiti ostvarenje jednog od ključnih ciljeva – stvarnu, sveobuhvatnu skrb za branitelje i stradalnike Domovinskog rata.
No danas, gotovo devet godina nakon početka tog procesa, stvarnost na terenu daleko je od najavljenog. Osim administrativnog dijela područnog odjela Ministarstva hrvatskih branitelja u Osijeku, županijske skrbi za branitelje, komisije za HRVI, psihosocijalnog odjela i jedne dvorane za sastanke udruga – praktički prizemlja zgrade – ostatak projekta ostao je nerealiziran.
Za mnoge hrvatske branitelje s područja Slavonije to nije tek tehničko ili birokratsko pitanje, nego snažna i bolna poruka. Poruka da se na obećanja čeka godinama, da se prioriteti pomiču, te da se dojam nejednakog tretmana regija ne može više zanemarivati. Ili, kako to neki branitelji sarkastično sažimaju: „Strpite se još malo – da se izgrade dva ili tri centra drugdje, pa ćete vi doći na red.“
