Vučić i Kurti potpisali novi sporazum: Hoće li Srbija de facto priznati Kosovo?

U ponedjeljak se održao sastanak u okviru dijaloga Srbije i Kosova pod pokroviteljstvom EU-a. Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i posebni izaslanik za dijalog Srbije i Kosova razgovarao je najprije zasebno sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i kosovskim premijerom Albinom Kurtijem, a nakon toga trojac je sudjelovao na zajedničkom sastanku. Vučić i Kurti potpisali su novi sporazum glede razvijanja međudržavnih odnosa Srbije i Kosova, piše Narod.hr.

De facto priznanje Kosova?

U preambuli sporazuma navodi se da su ugovorne strane svjesne da su nepovredivost granica i poštivanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta te zaštita nacionalnih manjina temeljni uvjeti za mir.

Prema sporazumu dvije strane bi trebale razvijati normalne, dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava što uključuje međusobno priznavanje dokumenata i nacionalnih simbola, uključujući putovnice, diplome, registarske pločice i carinske pečate. Ipak, ovaj dokument nije konačni, pravno obvezujući sporazum što je tražila Europska unija.

Prema tom sporazumu Srbija ne bi smjela braniti Kosovu članstvo u nijednoj međunarodnoj organizaciji, a Kosovo bi osnovalo zajednicu općina s većinskim srpskim stanovništvom na Kosovu. Ukoliko se se ovaj sporazum finalizira što uključuje i anekse, Srbija bi de facto priznala Kosovo, bez da je to formalno napravila.

Pitanje je što Srbija vidi za sebe

“Sada treba razgovarati o implementaciji ovoga dokumenta. Ono što ne bi bilo dobro, da ovaj moment ohrabrenja nestane u različitim interpretacijama i otvrdnjavanju stajališta s obje strane. Ovaj sporazum je drugačiji od onog otprije 10 godina. Onaj je imao drugi sadržaj, ovo je novi korak u definiranju odnosa između Kosova i Srbije. Korak koji u slučaju Kosova daje veću razinu međunarodnog statusa. Pitanje je što Srbija vidi za sebe te u kojoj će mjeri biti u stanju prihvatiti sve točke i elemente”, rekla je za HRT viša znanstvena suradnica Instituta za međunarodne odnose Senada Šelo Šabić.

“Dosadašnji sastanci u proteklih nekoliko godina uglavnom su bili upravljanje krizom, a sada je promijenjen pristup i ide se prema normalizaciji i zato je ovaj sastanak u ponedjeljak drugačiji od ostalih”, najavio je prošlog tjedna visoki dužnosnik EU-a, koji je želio ostati neimenovan.

Rusija pokušavala odgovoriti Beograd da ne pristane na prijedlog

Nakon višegodišnjih pokušaja u okviru dijaloga između Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa, koji su dosad donijeli vrlo skroman napredak, Njemačka i Francuska su u rujnu prošle godine pokrenule inicijativu koju su podržale Sjedinjene Države i cijela EU da se što prije napravi iskorak po tom pitanju s obzirom na kontekst rata u Ukrajini.

Njemačko-francuska inicijativa je rezultirala prijedlogom sporazuma čija je srž međusobno priznanje dokumenata, pečata, putovnica, osobnih iskaznica i nacionalnih simbola. Prijedlog sporazuma ne predviđa formalno srbijansko priznanje Kosova, ali bi se Srbija po njemu de facto morala odnositi prema Kosovu kao suverenoj državi.

“Obje strane su svjesne da u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu ne smijemo dopustiti da Rusija destabilizira Zapadni Balkan”, rekao je neimenovani dužnosnik EU-a.

Dodao je da je Rusija pokušavala odgovoriti Beograd da ne pristane na prijedlog, podsjetivši na izjave ruskog veleposlanika u Beogradu da rješavanje pitanja Kosova treba ostaviti za razdoblje nakon uspostave novog svjetskog poretka. U Bruxellesu to doživljavaju kao prijetnju Vučiću da ne prihvatiti sporazum, ali, čini se da to nije utjecalo na poziciju srbijanskog predsjednika. No, utjecalo je na dio srpske oporbe, upozorio je europski dužnosnik.