Vujčić: Na stolu imamo jasne opcije kako riješiti problem prešutnih minusa

Još nema rješenja za prešutne minuse u kojima se nalazi oko 840 tisuća hrvatskih građana, iako su se danas ponovno u Vladi sastali premijer, guverner HNB-a i predstavnici uprava banaka

Guverner HNB-a Boris Vujčić gostujući u RTL-u Danas kazao je da će se način da se to riješi iskristalizirati kad se odluči kako će se to riješiti.

'Prvo treba shvatiti što to znači. To znači da ćemo regulativu koja vrijedi za dopuštene minuse, prenijeti i na prešutna prekoračenja. Na koji način ćemo to napraviti, vidjet ćemo kad vidimo kojim modelom ćemo to napraviti. Danas smo raspravljali o dva rješenja toga. To će implicirati koji će se zakoni, odnosno uredbe mijenjati', kazao je Vujčić dodavši da na stolu imaju vrlo jasne opcije i da ne treba puno vremena da se to riješi.

Na pitanje zašto su banke pribjegle upravo tom rješenju da dozvoljeni minus postaje prešutno odobrenje kazao je da je to zbog toga što je 2017. godine, s početkom 2018. kada se uskladila naša regulativa s regulativom EU koja je definirala na koji način se efektivna kamatna stopa izračunava.

'Međutim efektivna kamatna stopa u drugim zemljama EU-a u principu služi za informativne svrhe, kod nas je ona i ograničenje na minuse po tekućim računima. I sad u tom smislu ona ima jedno čudno značenje, u smislu da za manje minuse, ako imate naknadu za vođenje računa koje vam ulazi u efektivnu kamatnu stopu za male minuse, za male plaće, za male prihode, mirovine, vam ona pojede veliki dio efektivne kamatne stope.

Da banke to izbjegnu, jer prešutno prekoračenje postoji u našem zakonodavstvu od 2010. godine, ali su tek 2018. banke to počele značajnije koristiti da izbjegnu to ograničenje koje je efektivna kamatna stopa, kad u nju morate uračunati naknadu, a morate ju uračunati prema toj EU regulativi, da ne pojede ukupnu kamatnu stopu. Na prešutnom se ne računa prešutna kamatna stopa.', kazao je Vujčić.

Dodao je da vjerojatno banke ne bi išle u gubitak nego bi jednostavno ukinule minuse.

'Zato je bitno u ovom rješenju pronaći modalitet da minusi i na male plaće ili mirovine ostanu i dalje. Što je moguće napraviti na dva načina', naveo je Vujčić.

Na pitanje koliko su u tom periodu banke zaradile kazao je da je to jako teško reći.

'Ono što mogu reći jer mi smo radili simulacije,kolika bi bila razlika za potrošača da je bio u prešutnom ili dopuštenom i to je otprilike 50 kuna godišnje za potrošača. Radi se financijskim značajnim efektima. Nama se ni jedan potrošač nije žalio zbog cijene tog proizvoda, međutim to ipak sad moramo regulirati jer smo anketom banaka ustanovili tu situaciju.

Banke su, kada bi uzeli tih 50 kuna po prosječnom potrošaču, zaradile možda stotinjak milijuna kuna više nego što bi zaradile da su bili u dopuštenom ograničenju potrošači, ali je to nemoguće tako zaključivati jer ne znate koliko ljudi bi ostalo bez minusa da nisu prešli u prešutna ograničenja.

Ono što je tu bitno napraviti je imate tri vrste regulative koje se sad moraju na neki način harmonizirati da imamo i dobru zaštitu potrošača znači da imamo neko ograničenje kamatne stope, da imamo to da potrošači imaju barem 12 rata da otplate višak minusa kojih imaju u odnosu na neko ograničenje, mi čak predlažemo da imaju 24 ili 36 mjeseci za veće minuse da im banke moraju dati kredit i polako ih svesti u neki minus koji je prihvatljiv', naveo je guverner.