Zašto je Mostar čekao 12 godina na održavanje izbora?

U Mostaru će se 20. prosinca održati prvi lokalni izbori nakon 12 godina. Izbori su važni zbog perspektive hrvatskog naroda, ne samo u Mostaru nego i u BiH.

Odluka o raspisivanju izbora je donesena nakon prethodnog potpisanog političkog sporazuma između predsjednika HDZ-a BiH i predsjednika SDA, uz predstavnike međunarodne zajednice u svojstvu svjedoka.

Podsjetimo, lokalni izbori u Mostaru posljednji su put održani 2008. godine. Izbori nisu riješili problem gradonačelnika, jer Mostar je 440 dana bio bez njega. U tom vremenskom razdoblju, gradski vijećnici su 17 puta pokušali izabrati gradonačelnika, no bez uspjeha, a jedan od razloga toga je bio Statut.

Zašto je Mostar čekao 12 godina na održavanje izbora?

Donošenjem Novog statuta Grada Mostara 2004. godine, Mostar je službeno ujedinjen grad. Međunarodna je zajednica nametnutim Statutom osigurala privilegirani status manjinskim Bošnjacima u vlasti, ali i mogućnost stalne prevage. Samo u Mostaru vrijedi posebni gradski Statut kakav ne vrijedi u ostalim gradovima Bosne i Hercegovine, gdje jednostavno vrijedi zakon većine – jedan birač, jedan glas. Grad Mostar je podijeljen na šest izbornih jedinica.

Tri većinske bošnjačke izborne jedinice, koje prate ratnu podjelu grada, imaju znatno manje birača nego u zapadnom većinskom hrvatskome dijelu, no ipak za sastav Gradskog vijeća daju isti broj vijećnika.

Hrvatske stranke isticale su kako bošnjački glas u pojedinim izbornim jedinicama u Mostaru vrijedi više nego hrvatski, što je Ustavni sud 2010. godine presudio točnim te ukinuo takva, diskriminirajuća izborna pravila, a Statut Grada Mostara, kojeg je nametnuo nekadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown, u tom dijelu proglašen je neustavnim.

Naime, Ustavni sud BiH stavio je izvan snage izborna pravila za taj grad ocijenivši kako ona u praksi znače nejednaku vrijednost glasova građana koji su birali fiksni broj vijećnika iz određenih gradskih područja, bez obzira na broj ljudi koji u njima žive. Navodi se da su neustavne odredbe prema kojima se isti broj vijećnika u Gradsko vijeće Mostara bira s područja šest bivših općina, iako imaju vrlo različit broj birača, kao i činjenica da građani iz središnje upravne gradske zone ne mogu birati predstavnike za Gradsko vijeće.

Presuda Ustavnog suda nije doprinijela rješavanju situacije. Tijekom 2018. godine, Mostarka Irma Baralija, tuži državu Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru. Sud je jednoglasno presudio da je došlo do povrede članka 1. Protokola br.12 (opća zabrana diskriminacije) Europske konvencije o ljudskim pravima. Sud je utvrdio da je pravna praznina nastala propustom vlasti da izvrši odluku Ustavnog suda iz 2010. godine, koja se ticala odredaba koje su regulirale lokalne izbore u Mostaru te nalagala vlastima da usklade te odredbe sa Ustavom. Posljedice odluke bile su ponovno angažiranje međunarodne zajednice, na čelu sa ambasadom Sjedinjenih američkih država, da se postigne sporazum u vezi Mostara.

Dugo je trebalo predsjednicima dvije najjače nacionalne stranke, bošnjačke SDA i predsjednika Bakira Izetbgovića i hrvatske – HDZ BiH Dragana Čovića, da se uz potporu međunarodne zajednice 17. lipnja ove godine konačno postignu dogovor o izborima u Mostaru.

Izbori za gradsko vijeće Mostara održat će se po novim pravilima i sukladno izmjenama izbornog zakona koje je početkom srpnja usvojio parlament BiH na temelju međustranačkog dogovora HDZ-a BiH i SDA.

Kako se bira gradonačelnik?

Gradonačelnik Mostara ne bira se izravno. Gradonačelnika biraju vijećnici u Gradskom vijeću, i to dvotrećinskom većinom glasova.

Na izborima će biti izabrano ukupno 35 gradskih vijećnika iz šest izbornih jedinica i s posebne jedinstvene liste, a izabrani će potom će odlučivati tko će biti gradonačelnik i prvi put sjesti u novu gradsku vijećnicu Mostara koja još od 2012. godine, kada je svečano otvorena, zjapi prazna.

Prema članku 19.4 Izbornog zakona BiH, iz gradske izborne jedinice bira se 13 vijećnika. U Gradskom vijeću niti jedan konstitutivni narod ne može imati više od 15 vijećnika, a bit će zastupljena najmanje četiri vijećnika iz svakog konstitutivnog naroda i jedan vijećnik iz reda ostalih. Preostala 22 vijećnika biraju se iz šest gradskih područja.

Ako nijedan od kandidata za gradonačelnika ne dobije dovoljan broj glasova u prvom krugu, ide se u drugi krug izbora između dvaju kandidata koji su dobila najveći broj glasova u prvom krugu.

Ako je, uslijed neriješenog ishoda izbora među kandidatima u prvom krugu, nemoguće ustanoviti koja su dva kandidata dobila najveći broj glasova, organizirat će se poseban krug za ove kandidate kako bi se izvršio odabir kandidata ili kandidatâ koji će se kvalificirati za drugi krug. Ako nijedan od preostalih dvaju kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu glasova u drugom krugu, ide se u treći krug izbora. Tek u trećem krugu, prosta većina glasova izabranih gradskih vijećnika potrebna je za izbor gradonačelnika od dvaju preostalih kandidata, odnosno, u pravilu, to je 18 vijećnika. Ako preostala dva kandidata dobiju isti broj glasova u trećem krugu, mlađi od tih dvaju kandidata bit će izabran za gradonačelnika.

S obzirom na činjenicu kako ni jedan od naroda ne može imati više od 15 vijećnika, jasno je kako će slijediti mukotrpna borba hrvatskih i bošnjačkih vijećnika kako bi izborili poziciju gradonačelnika.

Liste i kandidati

Za ulazak u Gradsko vijeće u Mostaru ukupno se bori 31 politički subjekt, od čega su 22 političke stranke, četiri koalicije, četiri nezavisna kandidata i jedna lista nezavisnih kandidata. Za naklonost Mostaraca bori se i lista HDZ-a, čiji gradonačelnik Ljubo Bešlić vodi grad sve ove godine.

Prognoze kažu da će u utrci za mostarsko Gradsko vijeće Mostara glavnu riječ voditi HDZ BiH, kao vodeća hrvatska stranka, i SDA, kao vodeća stranka Bošnjaka.

Gradsku listu HDZ-a BiH predvodi dr. Mario Kordić, ravnatelj Doma zdravlja Mostar, koji se posebice istaknuo kao osoba koja na dobar način komunicira s javnošću za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa.

Zanimljivo, nositelj liste koalicije okupljene oko SDA, „Koalicija za Mostar 2020“ (SDA, DF, SBB, SBiH i BPS), je također liječnik, Zlatko Guzin, ravnatelj bolnice „Dr. Safet Mujić“.

Na značajan dio glasova na koji računa SDA cilja i tzv Bh. blok, kojega čine SDP i Naša stranka, a apetiti su im se povećali nakon uspjeha na izborima u Sarajevu. Nositelj te liste je Armin Zalihić, predsjednik mostarske organizacije SDP-a.

Osim HDZ-a BiH, na glasove Hrvata iz Mostara u značajnijoj mjeri ciljaju i HDZ 1990 i HRS. Nositelj liste HDZ-a 1990 je etablirani košarkaški djelatnik Slaven Princ, a listu HRS-a predvodi odvjetnik Slaven Bevanda.

Vodeće srpske stranke, SNSD i SDS, odlučile su zatomiti unutarnje različitosti i na izbore za mostarsko gradsko vijeće će izaći u koaliciji „Ostajte ovdje, zajedno za naš Mostar“. Nositelj liste je, ponovno liječnik – dr. Velibor Milivojević, ravnatelj bolnice u Nevesinju.

Za koje odluke je potrebna dvotrećinska većina?

Sukladno prijedlogu Statuta Grada Mostara, kojega će, prema Mostarskom sporazumu, Gradsko vijeće usvojiti po konstituiranju, značajan broj odluka donosit će se dvotrećinskom većinom glasova što Mostar svrstava u posebnu jedinicu lokalne samouprave.

Gradsko vijeće Mostar će izvjesno, nakon usvajanja novog Statuta, dvotrećinskom većinom odlučivati o urbanističkom planu za teritorij Mostara, izmjenama i dopunama Statuta, usvajanju i izvršavanju Proračuna, priznanjima i nagradama Grada, smjeni gradonačelnika, predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća, o izgledu grba, stijega i ostalim simbolima te o davanju naziva ulicama, trgovima i mostovima, prenosi dnevnik.ba.

Branitelji HVO-a pozivaju na izbore

“Mostar je ponovno napadnut, ali drugačijim sredstvima, kako bi se njima ovladalo, odnosno politički porazio hrvatski narod, ne samo u Mostaru već i u Bosni i Hercegovini. Mostar je bitka svih izbornih bitaka za hrvatski narod, koju ne smijemo izgubiti… Mostaru se ne smiju ponoviti Uskoplje, Srebrenik, Teslić, odnosno sva ona mjesta gdje žive Hrvati a koji su na proteklim lokalim izborima pokradeni od nelegalnog Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, koje je svojim odlukama direktno utjecalo na rezultate izbora u kojima su Hrvati nepravedno oštećeni.”, ističe se u priopćenju Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat HNS-a BiH…

Političke stranke, koalicije i nezavisni kandidati koji sudjeluju na lokalnim izborima 2020. godine u Mostaru su potpisali Izborni etički kodeks čime su obećali da će osigurati miran i fer izborni proces.