Tek svaki deseti branitelj ima uredan nalaz: alarmantni podaci o zdravlju stradalnika Domovinskog rata predstavljeni u Sinju

Više od tri desetljeća nakon završetka Domovinskog rata, njegove posljedice i dalje se ispisuju u liječničkim nalazima. Od više od 150 tisuća hrvatskih branitelja koji su prošli preventivne sistematske preglede Ministarstva hrvatskih branitelja, tek je njih deset posto imalo uredan nalaz. Kod preostalih 90 posto utvrđen je visok kardiovaskularni rizik, maligna oboljenja ili oboje. Taj podatak, izrečen u Veteranskom centru Sinj 2. listopada, najbolje sažima zašto se o zdravlju braniteljske i stradalničke populacije više ne može govoriti kao o temi za obljetnice.

Tribinu „Prevencija mentalnog i fizičkog zdravlja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata“, četvrtu po redu, organizirala je Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata (UDPNHBDR), u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja i u sklopu Dana otvorenih vrata udruge. Okupljene je u alkarskom gradu dočekala moderatorica Žana Majić, i sama kći smrtno stradalog hrvatskog branitelja. Nakon državne himne i minute šutnje za sve poginule, smrtno stradale, nestale i umrle branitelje, podsjetila je da je cilj ovih susreta stvoriti društvo u kojem se mentalno zdravlje cijeni, štiti i promiče te otvoriti teme koje braniteljsku i stradalničku zajednicu najviše pogađaju.

“Briga o zdravlju nije znak slabosti”

Predsjednica UDPNHBDR-a Sandra Rapčak Škomrlj u uvodnom je izlaganju podsjetila da priča hrvatskih branitelja nije završila s ratom. Posljedice ratnih iskustava, rekla je, mogu biti dugotrajne i višestruke – tjelesne, psihološke, obiteljske i socijalne – a dio tog tereta nose i njihove obitelji.

„Briga o zdravlju nije znak slabosti. Naprotiv, prepoznati da nam je potrebna pomoć, razgovarati s bližnjima, potražiti savjet liječnika ili stručnjaka za mentalno zdravlje – čin je odgovornosti prema sebi, svojoj obitelji i ljudima koji nas vole“, poručila je Rapčak Škomrlj, dodavši kako i obiteljima branitelja treba osigurati razumijevanje, podršku i dostupnu stručnu pomoć.

Velik dio današnjih aktivnosti udruge, objasnila je, proizašao je iz istraživanja provedenog 2015. godine, koje je pokazalo izraženu potrebu stradalnika Domovinskog rata za psihološkom pomoći, savjetovanjem i osnaživanjem, ali i za prevencijom tjelesnih bolesti. Udruga od tada provodi sistematske preglede, kroz koje je u sedam godina prošlo oko 350 članova obitelji poginulih, smrtno stradalih, nestalih i umrlih branitelja, te program psihološkog savjetovanja koji uključuje individualne razgovore, grupne radionice i edukacije, u suradnji s psihologinjom i psihoterapeutkinjom Eminom Baldasari.

Istočna Slavonija kao žarište bolesti

Najteži dio izlaganja odnosio se na rezultate tih pregleda. Prema riječima Rapčak Škomrlj, kod više od polovice pregledanih pronađena je benigna ili maligna tvorevina, uz niz drugih zdravstvenih tegoba koje mogu biti povezane s dugotrajnim stresom i pretrpljenom traumom. Čak 70 posto korisnika ima probleme sa štitnjačom, dio njih kardiovaskularne bolesti, a kod žena iz istočne Hrvatske koje su bile izložene djelovanju eksplozivnih sredstava utvrđeni su smanjena plodnost, ginekološke bolesti i karcinom dojke.

Usporedba po regijama dala je još oštriju sliku. „Najveći postotak bolesti i zdravstvenih poteškoća, čak 95 posto, imaju osobe s područja istočne Slavonije – osobe koje su za vrijeme ratnih zbivanja živjele na tom području do progonstva te koje su se nakon mirne reintegracije vratile živjeti na područje koje je dugi niz godina bilo izloženo negativnim utjecajima eksplozivnih sredstava, ali i drugih supstanci koje je agresor koristio“, rekla je predsjednica udruge.

Prema dostupnim istraživanjima na koja se pozvala, žene s ratom zahvaćenih područja imaju čak deset puta veću učestalost karcinoma dojke u odnosu na ostalu žensku populaciju, dok muškarci najčešće obolijevaju od raka pluća, bubrega i prostate. Kao uzroke istraživanja navode izloženost eksplozivnim sredstvima i bojnim otrovima, ali i neadekvatan pristup liječenju ratne traume. Zbog toga je jedan od ključnih zaključaka tribine bio jasan – preventivne sistematske preglede, kakve Ministarstvo hrvatskih branitelja već nekoliko godina provodi za branitelje, nužno je hitno uvesti i za članove obitelji poginulih, smrtno stradalih i nestalih branitelja.

Tu je potrebu potkrijepio i projekt ultrazvučnih pregleda dojki, koji Udruga roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskog rata grada Sinja i Cetinske krajine provodi već četrnaest godina. Kroz njega je dosad pregledano više od 950 žena, a kod dijela njih otkriveni su karcinom dojke i benigne tvorevine koje su zahtijevale daljnju dijagnostiku ili operacijske zahvate.

Budući da je tribina bila dio Dana otvorenih vrata, Rapčak Škomrlj predstavila je i devetnaest godina rada udruge – od psihološkog i socijalnog osnaživanja, tribina, okruglih stolova i konferencija, preko rada s djecom i mladima, likovno-kreativnih i sportsko-rekreativnih aktivnosti, do sistematskih pregleda, humanitarnih akcija i promicanja vrijednosti Domovinskog rata.

Prekinuti krug traume

Psihologinja i psihoterapeutkinja Emina Baldasari u izlaganju „Prekinuti krug – od ratne traume do otpornosti i posttraumatskog rasta“ otvorila je pitanje što se događa kada rat formalno završi, a njegove posljedice nastave živjeti u čovjeku, njegovim odnosima i obitelji. Naglasak nije stavila samo na simptome, nego na obrasce preživljavanja koji su nekoć imali zaštitnu funkciju, a s vremenom mogu postati prepreka kvalitetnom životu i bliskim odnosima.

Posebnu je pozornost posvetila transgeneracijskom prijenosu traume – načinima na koje nerazriješene posljedice ratnih iskustava utječu na obiteljsku atmosferu, emocionalnu dostupnost, komunikaciju i roditeljske obrasce. Taj prijenos, istaknula je, nije neizbježan – osvještavanje i stručna podrška mogu otvoriti prostor za prekidanje obrazaca koji se prenose s generacije na generaciju.

Otpornost, prema njezinim riječima, ne znači biti neosjetljiv, potiskivati emocije ili sve „izdržati sam“, nego se gradi kroz sposobnost prilagodbe, emocionalnu regulaciju, kvalitetne odnose i spremnost na traženje pomoći. Ni oporavak ne podrazumijeva zaborav, već proces u kojem traumatsko iskustvo postupno prestaje upravljati sadašnjošću, a osoba ponovno uspostavlja osjećaj sigurnosti i povezanosti. Govoreći o posttraumatskom rastu, upozorila je da on ne znači kako trauma mora imati „pozitivan ishod“ – moguće je istodobno nositi njezine posljedice i razvijati nove poglede na sebe, druge i život. “Rast ne poništava bol, a ono što nam se dogodilo dio je naše priče, ali ne i cijela priča“, zaključila je Baldasari.

Pet novih veteranskih centara do kraja 2028.

Voditelj Veteranskog centra – Podružnice Sinj Igor Vidalina predstavio je rad javne ustanove čiji je osnivač Ministarstvo hrvatskih branitelja i koja danas djeluje kroz četiri podružnice – u Daruvaru, Petrinji, Sinju i Šibeniku. Objasnio je koje usluge korisnici mogu koristiti i kako se podnosi zahtjev za smještaj ili boravak, a najavio je i otvaranje novih centara, s obzirom na velike potrebe i pozitivna iskustva dosadašnjih korisnika.

Te je planove konkretizirala Anita Milas-Anzić, ravnateljica Uprave za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć Ministarstva hrvatskih branitelja, koja je na tribini bila izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda. Do kraja 2028. godine trebalo bi biti otvoreno još pet veteranskih centara, a uz njih i braniteljski centri namijenjeni trajnom smještaju branitelja i članova njihovih obitelji.

Milas-Anzić je naglasila važnost suradnje udruga proizašlih iz Domovinskog rata i Ministarstva kako bi se na vrijeme reagiralo na potrebe s terena. Predstavila je područne odjele Ministarstva, otvorene u svakoj županiji, s multidisciplinarnim timovima psihologa, pravnika, socijalnih radnika i liječnika, od kojih neki rade i u poslijepodnevnim satima. Upravo je ona iznijela podatke o programu preventivnih pregleda s više od 150 tisuća sudionika, istaknuvši da je cilj otkriti bolesti, osobito maligne, u što ranijoj fazi i tako smanjiti smrtnost. Dužnost je države, poručila je, ljudima koji su stvarali slobodnu Hrvatsku iskazati zahvalnost i o njima se dostojno brinuti.

Potpora županije i nastavak dijaloga

U ime splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana okupljenima se obratio Damir Gabrić, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava. Zahvalio je udruzi što otvara ovakve teme i provodi kvalitetne programe za jednu od najranjivijih skupina u društvu te najavio da će županija i ubuduće podupirati takve aktivnosti.

Tribina je još jednom otvorila dijalog između branitelja, stradalnika i institucija, s ciljem da sustav bolje prepozna potrebe s terena. Razgovor se nastavio u neformalnom druženju u kafiću Veteranskog centra, gdje su sudionici mogli izravno postaviti pitanja izlagačima i razmijeniti iskustva.

Partneri u organizaciji bili su Udruga roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskog rata grada Sinja i Cetinske krajine, UDPNHBDR – Podružnica Splitsko-dalmatinske županije te Veteranski centar, a potporu su pružili Ministarstvo hrvatskih branitelja, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Split i tvrtka Split parking d.o.o.