Godinama su Hrvate nazivali ustašama, a sada su doživjeli izborni potop: Vučićević i Informer u nevjerici nakon poraza Vučića

Izborna noć u Srbiji, 25. listopada 2026., donijela je politički preokret koji će posebno pamtiti redakcija Informera i njezin glavni urednik Dragan J. Vučićević. Medij koji je godinama pružao snažnu potporu Aleksandru Vučiću suočio se s pobjedom studentskog pokreta koji je tijekom višemjesečnih prosvjeda bio jedna od čestih meta njegovih napada.

No za hrvatsku javnost priča o Informeru ima i dodatnu težinu.

Riječ je o tabloidu koji već godinama objavljuje uvredljive generalizacije o Hrvatima, često povezujući suvremenu Hrvatsku s ustaštvom i predstavljajući hrvatsko društvo kroz neprijateljske političke stereotipe.

To nisu samo dojmovi kritičara Informera. Takve izjave mogu se pronaći u tekstovima koje je osobno potpisao Dragan J. Vučićević.

Zato reakcije Informerove redakcije nakon Vučićeva izbornog poraza nisu zanimljive samo kao televizijski prizori razočaranja. One otvaraju i pitanje odgovornosti medija koji svoje političke stavove godinama predstavljaju kao neupitne istine.

Kako su izvijestila 24sata, prizori iz Informerova programa nakon objave izbornih rezultata privukli su veliku pozornost javnosti.

Informer najavljivao Vučićevu pobjedu, a onda je uslijedio hladan tuš

Dok su se u Srbiji iščekivali prvi pouzdani rezultati parlamentarnih izbora, Informer je objavljivao podatke prema kojima je Vučićeva lista imala uvjerljivu prednost.

Prema izvještaju Jutarnjeg lista, Informer je neposredno prije Vučićeva obraćanja isticao rezultate s manjeg broja obrađenih biračkih mjesta: 54,21 posto glasova za Vučićevu listu i 36,85 posto za studentsku.

Jedan od naslova tabloida pritom je najavljivao izborni neuspjeh studentskog pokreta.

Međutim, nedugo zatim pred novinare je izašao Aleksandar Vučić i osobno priznao poraz.

Prema izvještaju Radio-televizije Srbije, Vučić je naveo da će Studentska lista prema tadašnjim procjenama osvojiti između 135 i 140 zastupničkih mjesta, a njegova lista približno 105.

Bio je to trenutak koji je jasno pokazao koliko opasno može biti kada se djelomični izborni podaci predstavljaju kao konačan politički rasplet.

Vučićević priznao da su očekivali drukčiji rezultat

Nakon priznanja izbornog poraza uslijedila je reakcija Dragana J. Vučićevića.

Glavni urednik Informera izjavio je da su očekivali drukčiji rezultat, što je bilo u očitom raskoraku s raspoloženjem koje je njegov medij stvarao prije objave pouzdanijih podataka.

Snimka iz Informerova programa proširila se društvenim mrežama, a reakcije njegovih djelatnika postale su predmet brojnih komentara.

No iza tih televizijskih prizora ostaje važnije pitanje, kako je medij koji se predstavlja kao pouzdan izvor političkih informacija tako pogrešno procijenio raspoloženje birača?

Pogrešna izborna procjena sama po sebi nije dokaz namjernog obmanjivanja. Ipak, kada redakcija snažno podržava jednu političku opciju, njezina je odgovornost još veća da publici jasno objasni ograničenja podataka koje objavljuje.

Vučićevićeve uvrede Hrvatskoj nisu izmišljotina: Objavljivao ih je pod vlastitim imenom

Posebno poglavlje u radu Informera predstavlja način na koji njegov glavni urednik govori o Hrvatskoj i Hrvatima.

Dana 6. kolovoza 2022. godine Informer je ponovno objavio Vučićevićevu stariju kolumnu pod naslovom koji je gotovo sve Hrvate poistovjećivao s ustašama.

U tekstu je iznesena tvrdnja da je velika većina Hrvata ustaški orijentirana, uz osporavanje mogućnosti normalnog suživota Hrvata i Srba.

Ta je kolumna i danas dostupna na službenoj stranici Informera.

Još izravniji primjer nalazimo u Vučićevićevu tekstu objavljenom 8. kolovoza 2026. godine.

U kolumni naslovljenoj Ustaška ala ustvrdio je da je ogromna većina Hrvata privržena ustaštvu, iznoseći pritom teške i uvredljive optužbe protiv hrvatskog naroda.

Tekst je također dostupan na Informerovim stranicama.

To nisu kritike pojedine odluke hrvatske Vlade, predsjednika Republike ili neke političke stranke. Riječ je o generalizacijama kojima se gotovo cijeli narod poistovjećuje s ideologijom odgovornom za teške zločine tijekom Drugoga svjetskog rata.

Takvo izvještavanje zaslužuje jasnu javnu kritiku jer umjesto rasprave o konkretnim činjenicama potiče neprijateljske nacionalne stereotipe.

Može li se Hrvatska neprestano vrijeđati, a očekivati da nitko neće odgovarati činjenicama?

Kritizirati hrvatsku politiku legitimno je pravo svakog novinara, baš kao što hrvatski mediji imaju pravo kritizirati vlasti u Srbiji.

Međutim, postoji jasna razlika između argumentirane kritike političkih odluka i kolektivnog vrijeđanja pripadnika jednog naroda.

Informerovi napisi o Hrvatskoj prečesto prelaze upravo tu granicu.

Kada se milijune ljudi poistovjećuje s ustaštvom, bez obzira na njihove osobne stavove, obiteljske povijesti ili politička uvjerenja, to prestaje biti ozbiljna analiza suvremene Hrvatske.

Posebno je problematično kada se takva retorika koristi kao gotovo svakodnevno sredstvo političkog obračuna.

Informerova retorika to pravo ne poništava, ali pokazuje koliko su odgovorno novinarstvo i provjeravanje činjenica važni u odnosima dviju država.

Studenti koje su kritizirali sada imaju većinsku potporu birača

Najveća ironija izborne noći za Informer bila je činjenica da je pobjedu ostvario upravo studentski pokret prema kojem je taj tabloid mjesecima nastupao izrazito neprijateljski.

Prosvjedi su započeli nakon tragedije na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenoga 2024., kada je urušavanje nadstrešnice odnijelo 16 života.

Studentski zahtjevi za utvrđivanjem odgovornosti, transparentnošću i borbom protiv korupcije postupno su prerasli u široki politički pokret.

Prema podacima koje je 26. listopada ujutro objavila srbijanska Republička izborna komisija, na temelju 7998 obrađenih biračkih mjesta, Studentska lista osvojila je 52,33 posto glasova, dok je Vučićeva lista dobila 39,44 posto.

Podatke je prenijela Radio-televizija Vojvodine.

Prema projekciji Ipsosa i CeSID-a na temelju 98,4 posto uzorka, Studentska lista mogla bi osvojiti 141 mandat, a Vučićeva lista 103.

To nisu konačni službeni rezultati, ali jasno pokazuju razmjere izbornog preokreta.

Izbori su pokazali granice politički pristranog izvještavanja

Informer nije izgubio izbore. Izbore je izgubila politička lista koju je taj medij snažno podržavao.

No rezultat je istodobno otvorio pitanje vjerodostojnosti Informerova izvještavanja.

Tabloid čiji je glavni urednik objavljivao uvredljive generalizacije o Hrvatima i koji je mjesecima oštro napadao studentske prosvjede sada se suočava s političkom stvarnošću koju njegovi raniji naslovi nisu predvidjeli.

Upravo zato priča o Informeru ne završava televizijskom snimkom razočaranog urednika.

Mnogo je važnije hoće li redakcija nakon takvog ishoda preispitati način na koji izvještava o političkim protivnicima, studentskom pokretu, Hrvatskoj i njezinim građanima.

Hrvatska ne mora odgovarati uvredama da bi odgovorila Informeru

Za hrvatsku javnost najvažnije je da se dugogodišnje uvredljive tvrdnje o našoj zemlji mogu dokumentirati i argumentirano osporiti.

Vučićevićeve kolumne najbolji su dokaz njegove retorike. Nema potrebe izmišljati mu izjave, pripisivati skrivene namjere ili uzvraćati uvredama cijelom srpskom narodu.

Naprotiv, razlika između odgovornog novinarstva i političke propagande najbolje se pokazuje upravo poštovanjem činjenica.

Izborni poraz Vučićeve liste ozbiljan je politički događaj. Informerove reakcije na njega medijski su zanimljive, ali njihov je stvarni značaj u podsjetniku koliko se politička očekivanja mogu razlikovati od odluke građana.

I dok je Informer godinama dijelio lekcije Hrvatskoj i gotovo sve Hrvate proglašavao ustašama, njegovi su urednici izborne noći morali prihvatiti činjenicu da njihov politički favorit više nema većinsku potporu birača.

Na kraju, o pobjednicima izbora ne odlučuju televizijski studiji, bombastični naslovi ni uvredljive kolumne.

Odlučuju birači.